Blog

Blog je mesto gde možeš da čitaš o navikama IT-evaca, najavama IT dešavanja, aktuelnostima na tržištu, savetima i cakama kako da uspeš na ovom dinamičnom polju.

29.03.2024. ·
8 min

Burnout u IT sektoru: Tihog neprijatelja prepoznaju kompanije, ali ne i zaposleni

Prva asocijacija na domaći IT sektor je "dobra plata". Tačno je da je prosečna neto zarada u delatnosti "Računarsko programiranje, konsultantske i s tim povezane delatnosti" u januaru bila skoro 280.000 dinara, odnosno tri puta veća od srpskog proseka, ali ovo ima svoju cenu. Radno vreme je, po pravilu, klizno i duže od osam časova dnevno. Ako sarađujete sa klijentima ili kolegama iz inostranstva, očekuje se da im budete dostupni praktično 24 sata.. Programeri moraju i stalno da se usavršavaju kako bi održali korak sa industrijom koja se stalno menja. Polovina njih je ispred ekrana čak i u slobodno vreme. Rokovi, rokovi, još rokova. Podaci su  svakako zabrinjavajući. Prema podacima koji su obuhvatili 33.000 programera iz 32 zemlje, čak 40 odsto IT profesionalaca je u visokom riziku od burnouta, fenomena koji Svetska zdravstvena organizacija definiše kao "hronični stres na radnom mestu koji se ne kontroliše uspešno". Isti procenat programera izloženih ovom riziku planira da da otkaz u narednih šest meseci. Skoro dve trećine profesionalaca navodi da je iscrpljeno, i fizički i emocionalno. Mentalno zdravlje polako, ali sigurno, postaje jedna od važnijih tema unutar IT sektora i u Srbiji. Pošto je ovaj koncept i dalje stigmatizovan u široj domaćoj javnosti - poželjno je i dobro da pričamo o hroničnom stresu i svim njegovim negativnim posledicama. Programeri retko idu kod psihoterapeuta Darko Vučurović radi u internacionalnom timu na projektima iz inostranstva. Radno opterećenje koje vodi u burnout vidi kao hroničan problem IT sektora. "Ne toliko zbog stvarne količine posla (koja je znatna), koliko zbog rokova i sada već standardnog opisa posla. Kada radite od kuće - vi posao neminovno “unosite”u kuću, ni sami ne znate koliko vam je radno vreme, što uglavnom rezultira padom produktivnosti. Manje ste efikasni, pa pokušavate da nadokanadite zaostatak tako što više vremena provodite za računarom. Eskapizam iz ovog ciklusa, na primer gejming nakon posla, bih uporedio sa onim kada izbacite ruku kroz prozor prilikom višesatne vožnje. Vetar vas hladi - ali vam ruka izgori", kaže Darko u razgovoru za HelloWorld.rs. Izloženost stresu mnogo zavisi od politike firme u kojoj radite, odnosno korporativne kulture, a programeri po njegovom mišljenju stručnu pomoć psihologa ili psihoterapeuta koriste "malo ili nimalo". "Mislim da žene u IT sektoru češće koriste usluge psihologa. Muškarci su malo infantiliniji po ovom pitanju. Takođe, 'neprogrameri' zaposleni u sektoru (menadžment, na primer) češće idu na terapiju. Programeri to čine retko i ne vole da pričaju o tome", smatra Darko. Uvek postoji izbor, ali se ne rešava ništa naprečac Jelena Medarević Košar, psiholog i geštalt psihoterapeut, kaže da je hroničan stres u stručnoj javnosti prepoznat kao važan faktor nastanka mentalnih tegoba, a da se IT po ovome ne izdvaja mnogo od drugih sektora. Odnos prema poslu, njegovim dobrim i lošim stranama, uvek je individualan. "U današnje vreme stres je prisutan gotovo svakodnevno, u prevozu, na internetu, preko medija i redovnog slušanja tragičnih vesti na TV-u, pa sve do ličnih životnih situacija. Suština je naučiti kako se nositi sa stresom. Ono na šta možemo uticati je naša percepcija stvari i svesni izbor aktivnosti koje nam donose opuštanje, zadovoljstvo, jednom rečju ventil. Takođe, borba za egzistenciju i mnogo vremena provedeno na poslu, ostavlja malo prostora za druge aktivnosti koje bi napravile neki balans”, objašnjava Medarević. Ako je osnovni izvor stresa na poslu, zaposleni može da, nakon što to prepozna, pokuša da razgovara i tako reši situaciju. Ukoliko to nije moguće, jedna od opcija je da prihvati situaciju kakva jeste. Ako ni to nije moguće, onda da menja posao. Kako naša sagovornica kaže, ovo su tri izbora koja ima, i ne dešava se ništa preko noći, niti naprečac. "Zaista postoje ljudi koji vole svoj posao ili imaju (psihološku ili neku drugu) podršku na poslu. Ono što iz iskustva rada sa klijentima zaista vidimo je više slučajeva anksioznosti, paničnih napada, depresije, otuđenosti, hipohodrije...Ovo se odnosi i na mlade, javljaju se mahom ljudi starosti od 20 do 50 godina. Puno je razloga za nastanak stresa na poslu: međuljudski odnosi na radnom mestu, odnosi sa šefovima, način života, odnosno manjak slobodnog vremena, lični procesi…", navodi  Medarević Košar za HelloWorld.rs. Ona smatra da je problem  što se u Srbiji nedovoljno pažnje posvećuje prevenciji stresa. "Mi nemamo temeljna istraživanja o uticaju posla na nastanak hroničnog stresa. Postoje instituti za mentalno zdravlje, kaoi podrška u domovima zdravlja, ali ako se na razgovor čeka oko dva meseca ili on traje 15 minuta - to nije adekvatno rešenje. Ljudi u zdravstvu nisu odgovorni za ovo, jednostavno ne stižu da se više posvete pacijentima", ističe naša sagovornica. “Najčešći razlozi zbog kojih se ljudi odlučuju za psihoterapiju su nastali problemi u partnerskim odnosima, postojanje dijagnoze, neželjeni obrasci koji se ponavljaju…Sve su to “okidači” za javljanje psihoterapeutu. Psihoterapija je proces u kom zajedno istražujemo, osvešćujemo, osnažujemo, kako bi osoba postigla željenu promenu, ostvarila cilj zbog kog je tu”, kaže Jelena i dodaje: "Zato je individualna terapija proces u kom malim koracima pokušavamo da rešimo probleme jedan po jedan". Milan Žudić sada radi u međunarodnoj kompaniji, u kojoj nema pritisaka, za razliku od prethodnih iskustava dok je radio, kako kaže, u "malim, neorganizovanim firmama" ili dok je bio frilenser. Glavni izvor stresa na poslu su obično kratki rokovi, a posledice su prezasićenje u poslu, odnosno burnout. "Stres ne stvaraju samo smene od 10+ sati, koliko to čine često nerealni rokovi. Njih zadaju menadžeri, koji možda nisu nikada radili kao programeri. Veći pritisak nastaje u manjim firmama, dok u većim, koje imaju dovoljno ljudi, posao je obično dobro raspoređen. Kada radite u timu koji ima samo jednog 'frontendaša' ili 'bekendaša', vi jednostavno nemate zamenu na klupi, a rokovi ostaju isti", objašnjava Milan za HelloWorld. Kad ubediš sebe da ni na koga ne možeš da se osloniš On smatra i da se premalo govori o problemima burnouta unutar sektora, odnosno da je nedovoljan broj programera svestan značaja mentalnog zdravlja. "I dalje se prečesto problemi samo akumuliraju u našim glavama. Ljudi misle 'proćiće, preživeću, samo da preguram ovaj ili naredni projekat'. To se prolongira od nedelje do nedelje, dok gotovo neprimetno sam sebe ne ubediš da si jedini sposoban, da si najpametniji na svetu, da ni na koga ne možeš da se osloniš, odnosno da sav posao mora da padne na tebe. Ti si onda već duboko zagazio u burnout, a da toga nisi ni svestan. Tada počinješ da “ujedaš” sve oko sebe, trpi i profesionalni i privatni život", kaže Milan. On navodi i da povratak iz burnouta može da traje godinama, a da programeri u međuvremenu, pošto nisu u stanju da rade "kao nekada", često gube klijente ili pozicije u firmi. Dobra stvar je što se u IT zajednici polako stvara svest o mentalnom zdravlju. "Sve više se priča o tome da odlazak kod psihologa nije bauk, da stigma oko ovih pitanja ne sme da postoji, odnosno da je mentalno zdravlje bukvalno najvažnija stvar na svetu", zaključio je Žudić. Osnivač platforme Benefiti.rs Vladimir Jelić navodi da su kompanije prepoznale značaj ovog pitanja više nego pojedinci. Ova platforma, koja olakšava HR i Comp&Ben menadžerima da svojim zaposlenima ponude personalizovane benefite, trenutno u ponudi ima preko 200 pogodnosti u više od sedam gradova. Među njima su i usluge koje se tiču mentalnog zdravlja. "U razgovorima sa HR profesionalcima smo odmah definisali tri stuba usluga koji moraju postojati na platformi: zdravlje, edukacija i porodica. Umesto postojećeg modela, po kom vrh kompanije samo da benefite svojim zaposlenima, koji im možda i ne trebaju, putem Benefiti.rs se zaposlenima dodeljuje budžet, ionda oni samostalno biraju benefite koje žele da koriste. Imaju mogućnost i da ih menjaju u skladu sa afinitetima.. Mentalno i psihofizičko zdravlje nam je visoko na lestvici", naveo je Jelić. On ističe da kompanije jesu zainteresovane i pokušavaju da animiraju svoje zaposlene, ali veruje da će ova tema tek postati važna. "Primer je jedan od (tada) potencijalnih klijenata, koji je kao uslov za početak saradnje sa nama tražio da uvrstimo jedan konkretan psihološki centar u naše benefite. Mi smo to veoma brzo uradili, ali je u prva tri meseca samo pet odsto zaposlenih u ovoj firmi zapravo odabralo te usluge. Ljudi i dalje ne razumeju dovoljno ove potrebe, ali sve otvorenije o njima govore", zaključio je Jelić. HR Business Partner u Inspira grupi Anja Tokić navodi da po iskustvu iz njene kompanije programere najčešće muči perfekcionizam koji dovodi do anksioznosti, odnosno da zaposleni misle da nisu dovoljno dobri. "Javlja se i imposter sindrom, želja da se dokažu, što posledično dovodi do burnouta. Tu je i veliki broj radnih zadataka koji zahtevaju veliki mentalni fokus kako bi rešili problem." Na sopstvenom primeru pokazati put do rešenja Tokić dodaje da se poslodavci protiv hroničnog stresa kod zaposlenih bore, na prvom mestu, interno. "Kroz prilagođavanje radnog okruženja i posla, broja fokusa, radnog vremena, broja zadataka, obezbeđivanjem adekvatnog odmora. Na drugom mestu je izgradnja zdravih odnosa u firmi - koji podstiču sigurnost, otvorenost, priliku za davanje feedback-a, upravo kako bi pojedinci pod stresom mogli da  zatraže pomoć, da se oslobode radnih zadataka,  slobodno komuniciraju...Naravno, tu su i programi podrške mentalnom zdavlju, od psihoterapije, koučinga, razgovora, do radionica kako da se samostalno bore sa stresom", kazala je Tokić. Na pitanje kako poslodavac može da ohrabri zaposlene da zatraže psihoterapeutsku pomoć, ona dodaje da otvorena komunikacija ne može nikako naštetiti ni pojedincu, pa ni organizaciji. "U Inspira grupi imamo program psihološke podrške, u pitanju je rad sa psihoterapeutima, otvoreno se priča o temi mentalnog zdravlja, ne postoji stigma. Sam vlasnik kompanije i šef IT-ja otvoreno pričaju o svom burnout-u, šta su radili u toj situaciji, i tako na svom primeru pokazuju da je sasvim u redu potražiti pomoć, koja je neophodna u tim situacijama..Važno je da oni koji koriste usluge psihoterapije vide da zbog toga ne postoje nikakve negativne posledice, niti će iko misliti da im nešto fali", navodi Anja Tokić.

HelloWorld
0
28.03.2024. ·
1 min

Pouzdana procena plata: samo na HelloWorld.rs

Zanima te koliko se zarađuje u IT sektoru u Srbiji? Koristimo metodologiju koja omogućava preciznu procenu i jasniji pregled plata, podižući transparentnost na viši nivo! Helloworld pruža korisnicima prikaz "Pouzdane procene plata", što nas čini jedinstvenim na domaćem tržištu. Kako se vrši procena plata? Novu metodologiju razvili smo u saradnji sa Data Science timom. Kalkulacije plata generišemo pomoću podataka koje ste uneli na našem sajtu. Podatke obrađujemo primenom definisanih pravila vezanih za logiku biznisa, pročišćujemo ih od anomalija, a potom ih  skaliramo u skladu sa promenom vremena korišćnjem korektivnih faktora kako bismo osigurali njihovu relevantnost u sadašnjosti. Šta prikazuje pouzdana procena plate? Pouzdana procena plate pokazuje vrednost intervala, baziran na dovoljno velikom uzorku, unutar kog se nalazi prosečna plata. Mesečne zarade za određenu poziciju, senioritet, grad i kompaniju izražene su u evrima, isključujući promenljivu nadoknadu poput bonusa. Šta je cilj procene plata?   Cilj procene plata je korišćenje prediktivne analize podataka kako bismo pružili interval prosečne plate na osnovu unosa korisnika kojima raspolažemo. Ove informacije ti omogućavaju da se bolje informišeš o platama u IT sektoru. Pogledaj našu metodologiju za procenu plata u IT sektoru i doprinesi povećanju transparentnosti unosom svoje plate.

HelloWorld
0
27.03.2024. ·
6 min

Od polaznika do profesionalca: Kursevi za IT prekvalifikaciju

U Srbiji se sve više ljudi odlučuje da se prekvalifikuje u IT sektor, tražeći tako nove prilike za profesionalni razvoj i bolje zaposlenje. Obrazovne institucije i drugi centri za edukaciju nude raznovrsne programe obuke, od programiranja do testiranja softvera, otvarajući vrata zainteresovanima za ulazak u dinamičan svet IT industrije. Škole i kursevi za prekvalifikaciju Kada je reč o izboru pravog kursa ili škole za prekvalifikaciju, potrebno je razmotriti različite aspekte – od programa koji se nude do metoda nastave i ishoda zaposlenja. Među kursevima koji su se pokazali kao bolji u ovom procesu su IT Bootcamp, Code by Comtrade, Quantox Academy, Cubes i SmartInIt. Ove obrazovne institucije nude širok spektar kurseva, prilagođenih kako početnicima tako i onima koji već imaju određeno predznanje. IT Bootcamp IT Bootcamp je poznat po svojim intenzivnim programima koji pokrivaju ključne oblasti IT-a. Polaznici imaju priliku da se upuste u testiranje softvera, gde uče o različitim metodologijama testiranja, korišćenju alata i automatizaciji procesa. Za one zainteresovane za programiranje, IT Bootcamp nudi kurs osnova programiranja uz korišćenje Jave, pružajući čvrstu osnovu za dalji razvoj u ovom programskom jeziku. Program razvoja veb stranica nudi obuku u JavaScriptu, PHP-u i WordPress-u, dok kurs o osnovama veb programiranja sa Pythonom polaznicima omogućava da zakorače u svet programiranja kroz jedan od najtraženijih jezika danas. Kurs agilnog projektnog menadžmenta u IT-u je dizajniran da učesnike upozna sa agilnim metodologijama rada koje su sve prisutnije u savremenim IT kompanijama. Code by Comtrade Code by Comtrade je usmeren na razvoj specifičnih tehničkih veština i nudi širok spektar programa. Od Java i AI Developmenta, preko Front-End i Python Developmenta, do PHP Developmenta i Testinga & QA. Kurs Web Designa omogućava polaznicima da se upoznaju sa osnovama dizajniranja modernih i funkcionalnih veb sajtova. Blockchain Development kurs otvara vrata svetu kriptovaluta i distribuirane tehnologije, dok Android i iOS Development programi polaznicima pružaju znanje potrebno za kreiranje aplikacija za dve najpopularnije mobilne platforme. Pored toga, škola nudi i Microsoft obuke, usmerene na specifične tehnologije i alate koje nudi Microsoft. Quantox Academy Quantox Academy se fokusira na praktičnu primenu znanja i veština. Polaznici mogu izabrati između kurseva koji pokrivaju osnove Front-End programiranja, React, PHP, Java, i Python tehnologije, kao i razvoj za Android i iOS platforme. Programi o WordPressu i UX/UI dizajnu omogućavaju polaznicima da se specijalizuju za kreiranje sadržajnih i estetski privlačnih veb sajtova i aplikacija. Kurs o projektnom menadžmentu i automatskom testiranju pruža uvid u organizaciju projekata i efikasno upravljanje kvalitetom softvera. Cubes Cubes nudi programe koji su usmereni na konkretne tehnologije i platforme. Kursevi pokrivaju JAVA - Spring & Hibernate, Frontend & WordPress, osnove Java programiranja, kao i specijalizovane kurseve za razvoj Android aplikacija i QA. Dodatno, Cubes nudi kurseve PHP - Laravel, JavaScript & React.js, kao i besplatne kurseve osnova HTML-a i CSS-a za one koji tek ulaze u svet veb programiranja. Kroz ove programe, polaznici stiču ne samo teoretsko znanje već i praktične veštine potrebne za rad u IT industriji. SmartInIt SmartInIt svojim polaznicima nudi temeljnu obuku u programiranju i razvoju softvera, sa posebnim naglaskom na praktične veštine. Njihovi programi pokrivaju širok spektar tema – od osnova programiranja, preko naprednijih kurseva u web frontend i backend razvoju, do specijalizovanih programa za manuelno i automatsko testiranje softvera. Kroz interaktivne časove i projekte, polaznici imaju priliku da nauče kako da primene stečeno znanje u stvarnim radnim situacijama, čime se povećava njihova konkurentnost na tržištu rada. Iskustva i uvidi polaznika U svetu IT-ja, priče o prelasku iz jedne karijere u drugu često su inspirativne i puno govore o fleksibilnosti i mogućnostima koje industrija nudi. Takav je slučaj i sa Igorom Dumitraškovićem QA testerom u kompaniji 4Create i Slađanom Stojićem, diplomiranim politikologom, čije iskustvo u učenju i prelasku na IT tržište ilustruje raznolikost puteva koje pojedinci mogu odabrati na svojem profesionalnom putovanju. Igorova odluka da upiše Cubes kako bi postao QA tester bila je inspirisana preporukom njegove sestre, koja je već bila deo IT sektora. "Školu mi je preporučila sestra koja je već imala iskustva u IT-ju i čula je da imaju dobar obrazovni program za QA testere", objašnjava Igor. Ovaj savet je poslušao i prošao i šestomesečni obrazovni program sa četiri časa nedeljno, koji je bio prilagođen osobama bez IT predznanja. "Na početku je bilo mnogo novih informacija za mene, ali s obzirom da je kurs osmišljen za polaznike koji nemaju nikakvo IT predznanje, nije mi bilo teško da pratim nastavu od samog početka", ističe Igor, naglašavajući pristupačnost programa početnicima. Najveći izazov u njegovom školovanju bilo je savladavanje automatskog testiranja, posebno Seleniuma. "Najteže mi je bilo kada smo učili automatsko testiranje, odnosno Selenium, pa sam pored domaćeg koje nam je davao predavač, dodatno gledao tutorijale na YouTube-u i Udemy-u", kaže Igor, ukazujući na značaj samostalnog učenja i dodatnih resursa u savladavanju složenih tema. Nakon završetka škole, Igoru je trebalo oko mesec dana da nađe zaposlenje, a škola mu je, po njegovim rečima, znatno pomogla u postavljanju osnova za dalji profesionalni razvoj. Sa druge strane, Slađanov put bio je nešto drugačiji. Kao diplomirani politikolog, on se odlučio za IT sektor nakon što je, kroz razgovore sa prijateljima, shvatio da IT industrija pruža "dobru atmosferu, dobre prilike i konstantnu mogućnost za unapređenje". Tada je odlučio da upiše Code by Comtrade školu kako bi postao Java programer. Prvi koraci ka novoj karijeri nisu bili laki. Pokušaj samostalnog učenja brzo je naišao na prepreke. "Mislio sam da mogu sam da se nosim sa svime, ali ubrzo sam shvatio da mi nedostaje disciplina. Nisam imao ni dovoljno znanja ni strukture", priznaje Slađan. Ovaj uvid doveo ga je do odluke da se upiše na kurs prekvalifikacije. Početak kursa za Slađana nije bio ništa manje izazovan. S novim informacijama koje su neprestano pristizale, osećao se preplavljeno. "Prva tri meseca bila su najteža. Svaki dan su me ‘bombardovali’ novim informacijama, i bilo je trenutaka kada sam mislio da neću uspeti da sve to povežem", kaže on. Ali, strast prema IT-ju i vizija budućnosti u kojoj je deo te industrije držali su ga motivisanim. "Postoje trenuci kada jednostavno morate da verujete u proces. Iako su informacije na početku izgledale kao ogroman zid, vremenom sam naučio kako da ih složim u koherentnu celinu", dodaje. Nakon što su "kockice počele da se slažu", Slađan je počeo da oseća sve veću sigurnost u svoje znanje i veštine. "Kada sam konačno shvatio kako sve funkcioniše, počeo sam da uživam u učenju. Sada, kada šaljem svoj CV, zaista verujem u to što nudim", ističe on. Slađan gleda na svoje iskustvo kao na ključni korak u svojoj profesionalnoj transformaciji. "Važna stvar koju sam naučio je kako da budem disciplinovan i kako bolje da se nosim sa izazovima. IT prekvalifikacija nije samo promenila moju karijeru, već i mene kao osobu”. Igorov i Slađanov pristup obrazovanju i profesionalnom razvoju u IT sektoru ilustruje važnost fleksibilnosti, samostalnog učenja i mreže podrške. Igorovo iskustvo naglašava značaj specijalizovanih obrazovnih programa i dodatnih resursa za savladavanje tehničkih veština, dok Slađanova priča ukazuje na vrednost promene karijere i upornosti u učenju. Oba puta pokazuju da, bez obzira na početni background, strast prema učenju i prilagodljivost mogu dovesti do uspešne karijere u dinamičnom IT sektoru.

HelloWorld
0
26.03.2024. ·
5 min

Održavanje koraka s tehnološkim promenama: Značaj i evolucija Jave

Java programski jezik ostaje ključan stub u svetu programiranja i tehnologije, a njegova primena proteže se kroz različite industrije - od razvoja softvera i aplikacija do big data tehnologija i sistema za upravljanje poslovnim operacijama. U Srbiji, kao i globalno, potreba za Java programerima je konstantna, što je posledica široke primenljivosti ovog programskog jezika, objektno-orijentisane paradigme i platformski nezavisnog izvođenja. Analiza tržišta rada u Srbiji za 2024. godinu, kako je pisao Infostud, pokazuje da je pozicija softver developera, uključujući one koji se specijalizuju za Java programski jezik, među najtraženijim i najbolje plaćenim zanimanjima. U razgovoru sa Aleksandrom Gavrilovićem, senior Android developerom i Bratislavom Damnjanovićem Android developerom u kompaniji Cake.com, dobili smo uvid u trenutnu vrednost i buduću perspektivu ovog sveprisutnog jezika. "Java je i danas, uprkos sve bržem razvoju tehnologije, temelj mnogih aplikacija koje koristimo svakodnevno. Njena platformska nezavisnost, robusnost i ogromna zajednica čine je nezamenljivim alatom u razvoju softvera", objašnjava Gavrilović. Ove karakteristike Jave omogućavaju programerima da kreiraju aplikacije koje su pouzdane, sigurne i dostupne na različitim platformama, što je čini idealnim izborom za projekte od web razvoja do enterprise aplikacija. Bratislav Damnjanović, Android developer u Cake.com, deli slično mišljenje, takođe naglašavajući sveprisutnost i adaptabilnost Jave. “Mantra ‘Piši jednom, pokreni bilo gde’ je nešto što je obeležilo evoluciju Java programskog jezika. To praktično znači da kod koji je napisao programer, može da se izvrši na bilo kom uređaju na kome je instaliran Java Virtual Machine (JVM)”, objašnjava Damnjanović. “Bez obzira na pojavu novih programskih jezika i tehnologija, Java i dalje igra važnu ulogu u različitim domenima i industrijama. Velikim delom je zaslužna i aktivna zajednica programera koja doprinosi njenoj evoluciji. Obiman ekosistem biblioteka i alata koji okružuju Javu pruža programerima bogatstvo resursa za optimizaciju razvoja, poboljšanje produktivnosti i rešavanje različitih potreba aplikacija”, naglašava on. Java u srcu različitih industrija Gavrilović dalje ističe kako se Java koristi u širokom spektru projekata, uključujući razvoj Android aplikacija, web i enterprise softvera, kao i u big data tehnologijama i finansijskoj industriji. "Posebno je značajna u razvoju Android aplikacija gde, uprkos popularnosti Kotlina, Java zadržava svoju primarnu ulogu zahvaljujući istorijskom nasleđu i stabilnosti", naglašava on. Različite industrije imaju specifične potrebe koje Java uspeva da zadovolji, od sigurnosti i skalabilnosti u finansijskom sektoru do fleksibilnosti i pouzdanosti u telekomunikacijama. "U finansijskoj industriji, na primer, neophodna je visoka sigurnost i stabilnost, dok u telekomunikacijama tražimo sposobnost brzog adaptiranja na promene. Java nam omogućava da udovoljimo ovim različitim zahtevima", kaže Gavrilović, ističući univerzalnost Jave. U Cake.com konkretno, kako nam je objasnio Damnjanović, Java nalazi primenu u backend servisima koji podržavaju Pumble, aplikaciju za poslovnu komunikaciju sličnu Slack-u, što pokazuje njenu široku upotrebljivost u različitim sektorima. Tehnički izazovi i rešenja u radu sa Javom Kada je reč o tehničkim karakteristikama koje Javu čine posebno pogodnom ili nepogodnom za određene projekte, Damnjanović ističe njenu podršku principima objektno-orijentisanog programiranja, što ovaj jezik čini idealnim za izgradnju modularnih i skalabilnih sistema. "LinkedIn se u velikoj meri oslanja na Javu", kaže on, navodeći korišćenje frameworka kao što su Spring i Hibernate koji pokreću osnovne funkcionalnosti ove platforme, uključujući autentifikaciju korisnika.. Međutim, za projekte gde je ključna optimizacija memorije, drugi programski jezici mogu biti prikladniji zbog Javine upotrebe Garbage Collector mehanizma. Damnjanović navodi i konkurentnost kao jedan od glavnih izazova kada je rad u Javi u pitanju. “Jedan od izazova u radu na sistemima koji su pisani u Java programskom jeziku je konkurentnost. To je praktično sposobnost programa da izvršava više zadataka istovremeno. Često se dešava da više niti (threads) pristupa deljenim resursima. Problemi koji mogu da se jave u ovim situacijama zovu se Race Condition i Deadlock i rešavaju se različitim tehnikama kao što je korišćenje mehanizma Mutex”, objašnjava on. Gavrilović, s drudge strane, navodi da su neki od najvećih izazova sa kojima se susreo tokom rada sa Javom uključivali upotrebu zastarelih verzija biblioteka i framework-ova, optimizaciju performansi, upravljanje memorijom, testiranje, i implementaciju sigurnosnih mehanizama. Da bi prevazišao ove izazove, ističe važnost pažljivog proučavanja dokumentacije, traženja alternativa, optimizacije koda, korišćenja efikasnih algoritama, i primene najboljih praksi za sigurnost. Posebno naglašava kako je optimizacija memorije i izbegavanje cikličnih referenci ključno za prevazilaženje izazova u upravljanju memorijom. "Upravljanje memorijom i GC su me često stavljali na probe, posebno u projektima sa velikim brojem objekata. Optimizacija upotrebe memorije i izbegavanje cikličnih referenci su bili od suštinskog značaja", kaže Gavrilović, dodajući da je testiranje posebno izazovno, ali neophodno za uspešnu realizaciju projekata. Budućnost Jave u AI svetu Gavrilović i Damnjanović sugerišu da će Java nastaviti da zauzima centralno mesto u softverskoj industriji, čak i usred rastuće popularnosti novih tehnoloških trendova kao što su veštačka inteligencija, Internet stvari (IoT), i cloud computing. "Java se već koristi u razvoju AI alata i aplikacija za IoT, a njena prisutnost u cloud computing-u je neosporna", kaže Gavrilović. Damnjanović dodaje, "Java ima svoje mesto zbog svoje brzine, bezbednosti i sposobnosti za multithreading u oblastima kao što su mašinsko učenje i neuronske mreže, što sugeriše da će Java i dalje imati svetlu budućnost u tehnološkom pejzažu." Java, sa svojim bogatim ekosistemom, aktivnom zajednicom i sposobnošću da se prilagodi novim tehnološkim zahtevima, ostaje ne samo relevantna, već i neophodna u svetu softverskog inženjerstva. Uvidi Damjanovića i Gavrilovića pokazuju da, uprkos izazovima i promenljivim trendovima, Java zadržava svoju poziciju kao jedan od ključnih jezika za razvoj softvera. Njihove priče oslikavaju Javu kao tehnološki alat koji se neprestano razvija, prilagođava i inovira, osiguravajući njenu dugovečnost i značaj u budućnosti tehnologije. Bez obzira na evoluciju tehnološkog pejzaža, Java će, prema svemu sudeći, nastaviti da igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti softverske industrije, omogućavajući razvoj novih inovacija i rešenja koja će oblikovati naš digitalni svet.

HelloWorld
0
25.03.2024. ·
8 min

Srbija još bez zakona o veštačkoj inteligenciji, ali očekuje se usklađivanje sa EU

Veštačka inteligencija (AI) poslednjih godina svima je promenila svakodnevnicu, neke stvari prihvatamo voljno, u domenu pametnih uređaja i digitalnih proizvoda, a neki procesi, na koje običan čovek nema nikakav uticaj, poput lažnih vesti, nekontrolisane manipulacije ličnim podacima i deepfake tehnologija, sa pravom počinju da zabrinjavaju. I dok veštačka inteligencija beleži dramatičan rast i napredak, svetski zakonodavci čine vrlo malo da ovu oblast regulišu, ostavljajući sve na savest kreatorima i korisnicima veštačke inteligencije. Istorijski korak je napravio Evropski parlament, koji je 13. marta usvojio prvi Zakon o veštačkoj inteligenciji na svetu. Ovaj akt neće doneti velike potrese na evropskom tech tržištu, ali će učiniti da se građani osećaju sigurnije. Naša država, kojoj je veštačka inteligencija na listi prioritetnih oblasti razvoja, još nema Zakon o veštačkoj inteligenciji, kao ni ostale zemlje starog kontinenta. U obrazloženju ovog zakona navedeno je da je njegov cilj da zaštiti demokratiju, vladavinu prava i ekološku održivost od visokorizične veštačke inteligencije, uz podsticanje inovacija i uspostavljanje Evrope kao lidera u ovoj oblasti. U saopštenju Evropskog parlamenta navodi se da propis utvrđuje obaveze za AI na osnovu potencijalnih rizika i nivoa uticaja. Bezbednost i privatnost građana na prvom mestu Biće zabranjene određene AI aplikacije, koje ugrožavaju prava građana, uključujući sisteme biometrijske kategorizacije zasnovane na osetljivim karakteristikama, ograničava skidanje fotografija osoba sa interneta ili snimaka video nadzora radi stvaranja baza podataka za prepoznavanje lica. Neće biti dozvoljeno ni prepoznavanje emocija na radnom mestu i u drugim javnim prostorima i manipulisanje ljudskim ponašanjem. Strogo je regulisano i korišćenje biometrijskih podataka u javnim službama, poput policije. Kako su zakonom određene četiri kategorije rizika od upotrebe veštačke inteligencije, od najrizičnijih, do onih sa minimalnim rizikom, kao što su video igrice ili filteri za neželjenu poštu - biometrijska obrada podataka spada u najviši stepen rizika i može da se primeni samo ako su ispunjene stroge mere zaštite. Obaveze za visokorizične sisteme biće striktne, a primenjivaće se u kritičnoj infrastrukturi, zdravstvu, obrazovanju, bankarskom sistemu, pravosuđu i slično. U tim oblastima rizici se moraju minimalizovati, obezbediti strog nadzor i evidencija korišćenja podataka. U 2025. počinje primena zakona Kada ovaj zakon počne da se primenjuje, što će biti tek sledeće godine, odzvoniće i deepfake snimcima i fotografijama. Svaka manipulacija foto i video sadržajem, koja bi mogla da ugrozi bilo koju ličnost, jasno će morati da bude obeležena. Osobe koje se nađu na ovakvim snimcima biće bolje zakonski zaštićene, sa strožim kaznama za one koji su ugrozili njihov integritet. Kompanije koje koriste veštačku inteligenciju moraće da razviju svoje modele tako da ne generišu nezakonit ili diskriminatorski sadržaj, uz veće poštovanje autorskih prava. Kako je evropski propis tek usvojen, još je rano govoriti o pravcu u kome će ići naša regulativa, ali kao država na evropskom putu, i u ovoj oblasti ćemo, kao i u svim ostalima, legislativu verovatno usklađivati sa evropskom. Vlada Srbije usvojila je prošle godine Etičke smernice za razvoj, primenu i upotrebu veštačke inteligencije, a u toku je i izrada Nacionalne strategije razvoja veštačke inteligencije. Poznavaoci prilika na tech tržištu Srbije smatraju da novi zakon neće značajno promeniti prilike na domaćem IT tržištu, niti u korišćenju AI tehnologija u svakodnevnom životu. - Sa pojavom svake nove tehnologije, neki problemi su slični - zakonska regulativa, čije osmišljavanje, usaglašavanje i konačno, usvajanje zahteva puno vremena, dok se nove tehnologije, pa tako i AI vrlo brzo, mnogo brže od zakona, probijaju na tržište, menjaju odnose, navike ljudi i ekonomske okolnosti. Zakoni obično kaskaju za tehnologijom, a zakonodavci često uopšte nisu svesni gde je srž problema – kaže za HelloWorld.rs Slobodan Bubnjević, naučni novinar. - Zakon o AI je projekat koji se usvaja još od 2021. i mada je uspešno zaokružen, u međuvremenu je došlo do prave revolucije u ovoj oblasti, pre svega sa omasovljavanjem upotrebe AI jezičkih modela, kao što su ChatGPT i Gemini. U tom smislu, revolucionarnim bi sasvim opravdano moglo da se nazove ono što se događa na tehnološkoj sceni, a zakon je više nalik na kontra-revoluciju. No, to ne umanjuje njegov značaj, budući da je apsolutno neophodno uvesti strogu regulativu čim pre – objašnjava Bubnjević. On dodaje da je Srbiji, kao zemlji kandidatu za članstvo u EU, vrlo zgodno što ovakav zakon sada postoji u Uniji, jer daje okvir za našu regulativu. - Da li će Srbija hteti da u ovom sledi Evropu? Videćemo. Najbitnije je da je ova oblast vrlo aktivna. Ona je važna tema za razne aktere kod nas, od vlasti do kompanija. Nije uopšte reč o temi koja zanima nekoliko tehnoloških gikova i postoji jasna svest kod velikog broja ljudi da je to nešto bitno. Zato su to, imajući u vidu kako se mi inače ponašamo, daleko bolje okolnosti nego za većini drugih pitanja – navodi Bubnjević. Globalna perspektiva i izazovi u regulaciji AI Da bi oblast AI bila zaista regulisana do kraja, propise bi trebalo da donesu najveće svetske sile u tech industriji – pre svega Sjedinjene Američke Države i Kina. Da tu postoje dodatne opasnosti upozorava i naš sagovornik Vladimir Đukanović, filozof, investitor i preduzetnik u IT industriji. - Ne mislim da je donošenje ovog zakona revolucionarno, jer je problem što ostale velike sile i zemlje nista nisu uradile po tom pitanju. To može da im da ozbiljnu prednost ako nisu ograničene regulativom – smatra Đukanović. - Tu je Kina ozbiljan konkurent, jer su najdalje otišli sa implementacijom AI sistema u samo društvo. Kao komunistička diktatura oni nemaju zakone koji ih ograničavaju, niti civilni sektor koji moze da ukaže na probleme ljudskih prava. Ovakvi zakoni bi morali da budu globalno usaglašeni, jer ako samo određen broj implementira, a drugi ne, doći će do decenijskih raskoraka u razvoju. Ali mala je nada sa geopolitičkom situacijom u kojoj smo danas. Evropske firme neće moći da rade data mining kao ostale zemlje, jer neće bez sudske dozvole moći da koriste rezultate AI pretraga.  Video nadzor i prepoznavanja lica je tu bitna stavka, a u Kini je to sada standard - kaže Đukanović On ne veruje da će biti ugroženo poslovanje celih kompanija, ali svakako da će one one koje se bave ovim oblastima biti ograničene u tome šta mogu da rade. Đukanović ne veruje da će novi zakon doneti velike potrese na srpskom IT tržištu. - Nismo mi igrači u AI da bi taj zakon imao bitan uticaj na IT sektor – kaže on. Dodaje i da već postoji tim koji razmatra kako da se kao država postavimo prema ovom aktu, kao i da su određeni softveri već zabranjeni, uglavnom oni koji imaju veze sa privatnošću građana. Ni Bubnjević ne veruje da će donošenje evropskog AI zakona dramatično uticati na domaće tržište. Ne smatra da će stroža pravila u Evropi naterati predstavništva američkih ili kineskih kompanija da svoje operacije presele u Srbiju, a kako kaže, to ne bi ni bilo dobro za nas. - Nisam siguran da je najbolji scenario za nas da budemo utočište za poslovanje koje je nezakonito u EU. Na kraju krajeva, naš IT sektor svoje proizvode prodaje u Evropi, prilagođava se evropskim pravilima i ne verujem da bi se našim kompanijama svideo dolazak igrača koji to zaobilaze – objašnjava Bubnjević. – Generalno, kao i svaki zakon, ovaj akt EU će uticati na tržište. No, teško da će izazvati potres uporediv sa samom pojavom platformi kao što je bio ChatGPT. Naš sagovornik navodi da bi najveći igrači na sceni mogli da ponude rešenja koja bi bila usaglašena za novim zakonom, da se razvijaju AI modeli koji tokom treninga ne bi povređivali autorska prava ili bi bar nadoknađivali tu vrstu zaloupotrebe i koji bi imali ograničenja u pogledu „kontrole izbora“ i bili dovoljno transparentni. Evropsko tržište je, dodaje, u diskusijama možda potcenjeno, ali u globalnim igrama niko sebi ne može da priušti da ga ignoriše. - Zato će se kompanije prilagoditi. Na kraju krajeva, ova vrsta regulative će biti usvojena i u drugim zemljama pre ili kasnije – najavljuje Bubnjević. A znak da će kompanije morati da preispitaju svoje poslovanje jeste i upit koji je Evropska komisija poslala kompanijama vlasnicama online platformi i predraživača Bing, Facebook, Google Search, Instagram, Snapchat, TikTok, YouTube i X, da se izjasne o tome šta čine kako bi sprečili rizike koji nastaju korišćenje generative AI. Posebno naglašavaju brigu zbog tzv. halucinacija četbotova, koji korisnicima daju netačne odgovore i informacije. Rok za izjašnjavanje je peti april za set pitanja koji se tiču uticaja na izborne procese, a 24. april za ostale upite. Kako se bliže i evropski i američki izbori, ovo pitanje manipulacije voljom građana je posebno osetljivo i zabrinjavajuće. - U rizičnim grupama ovog zakona je AI koji se odnosi na kritične infrastrukture, bezbednost i zdravlje ljudi, a u poslednju grupu, sa neprihvatljivim rizikom spadaju softveri koji mogu da menjaju i utiču na slobodnu volju građana Evrope. Nažalost, implementacija ove ideje mogla bi biti izazov jer je teško prepoznati granicu gde naoko sasvim bezazleni softveri, na primer aplikacije na društvenim mrežama, direktno utiču na izbore korisnika – kaže Bubnjević. - Kroz takozvano "prilagođavanje" sadržaja koji se korisniku nudi, čime se bave brojni AI softveri za takozvanu kastumizaciju sadržaja, od Netfliksa do administrativnih programa, korisnik nema uvid u sve mogućnosti, pa je njegov izbor bez daljnjeg sužen. Tako je čuvena afera sa Kembridž analitikom imala uticaj na američke izbore i na referendum u Velikoj Britaniji. Takođe, mnogi AI softveri svoju tržištnu vrednost baziraju na okolnosti da korisnik ne zna da razgovara sa mašinom, a novi zakon tu vrstu netransparentnosti strogo zabranjuje i pitanje je koliko će kompanije pokušati da to zaobiđu.

HelloWorld
0
25.03.2024. ·
<1 min

Android development | Besplatan kurs

Udemy je platforma za učenje na kojoj možeš pronaći mnogo kurseva, bez obzira na tvoj nivo znanja u programiranju. Na ovom kursu ćeš naučiti kako da napraviš Android aplikaciju i postaviš je na Google Play prodavnicu. Ovaj kurs je namenjen za: Sve koji imaju osnovno razumevanje Jave Sve koji žele da nauče kako da naprave aplikaciju koristeći RESTFul Web Servis Sve koji žele da unaprede svoje Android veštine Kurs je dostupan na linku.

HelloWorld
0
Da ti ništa ne promakne

Ako želiš da ti stvarno ništa ne promakne, prijavi se jer šaljemo newsletter svake dve nedelje.