Blog

Blog je mesto gde možeš da čitaš o navikama IT-evaca, najavama IT dešavanja, aktuelnostima na tržištu, savetima i cakama kako da uspeš na ovom dinamičnom polju.
Mi pratimo trendove, na tebi je da se zavališ u fotelju i čitaš :)

17.01.2024. ·
5 min

Šta za HelloWorld.rs kažu žene u srpskom IT-ju: Nejednake šanse, isti ciljevi

Tehnologija, kao najbrže rastuća industrija, nudi pregršt mogućnosti za one koji se njome bave. Međutim, za žene je ona i dalje teren sa znatnim preprekama. Uprkos brojnim i ozbiljnim izazovima, kojima su, videćemo, one izložene, neosporna je činjenica da su kroz istoriju dale neprocenjiv doprinos IT industriji. Diskriminacija - nejednake zarade i mogućnost napredovanja Rodne nejednakosti i dalje su prisutne širom sveta, naročito kada je reč o pozicijama koje sa sobom nose moć i veću zaradu. Tu se žene suočavaju sa kulturološkim i profesionalnim poteškoćama u napredovanju. Iako IKT sektor u našem regionu, kao i u svetu, beleži brz rast i otvara brojne mogućnosti za ekonomski i društveni razvoj, praksa pokazuje da one često ostaju zaglavljene na nižim pozicijama usled sistemskih, teško uočljivih predrasuda. One su nedovoljno zastupljene na najvišim rukovodećim mestima, uprkos istom ili višem stepenu obrazovanja. U Srbiji, zaposlene u ovom sektoru zarađuju oko 9% manje od muških kolega. Od honorarnih radnika na onlajn platformama, u Srbiji su 37,6% žene. Iako su obrazovanije od muškaraca, manje zarađuju. Za razliku od njih, koji uglavnom rade na poslovima razvoja softvera, one su većinom angažovane na administrativnim poslovima i prevođenju.  „Na projektu na kojem sam radila, nije bilo žena na višim pozicijama. Scrum master/Team manager bila je najdalja pozicija dokle je neka žena, u tom trenutku, dobacivala”, izjavila je za HelloWorld.rs Snežana Ristić, nekadašnji scrum master. Manjak ženske radne snage Dečaci se tokom obrazovanja, više od devojčica, usmeravaju ka STEM fakultetima (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika), navodi se u Nacionalnoj startegiji za rodnu ravnopravnost za period 2021. do 2030, a koju je pre tri godine usvojila Vlada Srbije. Negativan odabir u pogledu budućeg izbora zanimanja temelji se na još uvek prisutnoj tradicionalnoj podeli poslovana muška i ženska. Ovaj trend prati i kretanja u svetu. Kada se sagledaju okolnosti u EU, žene u Srbiji u većoj meri upisuju i završavaju STEM fakultete (studentkinje čine 29% ukupnog broja IKT studenata, nasuprot 17% u EU tokom 2021. godine). U IKT sektoru dominantno je učešće muškaraca, sa udelom zaposlenih od oko dve trećine. U užoj oblasti informacionih tehnologija oni zauzimaju čak 70% radnih mesta, dok je učešće žena 30%. „Uzimajući u obzir odnos developera rekla bih da je odnos muškaraca i žena 70:30, kako u mojoj kompaniji tako i u ostalima, a što je znatno bolje u odnosu na period od pre par godina, te 2017. godine bila sam jedina android developerka. Žene bivaju sve zastupljenije, to je neminovno, ali su i dalje muškarci dominantniji. S obzirom da od početka svoje karijere pretežno radim u muškom kolektivu za mene to izgleda kao rad u bilo kom drugom timu. Ipak su najbitniji zdravo radno okruženje i dobra radna atmosfera. Što se procesa odabira kadra tiče, smatram da svi imaju jednake ulazne intervjue, iste ulazne zadatke, bez polne diskriminacije“, navodi Anđela Anđelić. Sindrom varalice i drugi problemi Izazovi žena u tehnologiji počinju sa nedovoljnom zastupljenošću, pri čemu samo mali deo njih nastavlja tehnološke karijere usled društvenih očekivanja i rodnih predrasuda. Širenje predrasuda utiče na njihovo samopouzdanje i radni elan. Postaju žrtve sindroma varalice - zaposlena u IT-ju počinje da sumnja u svoja dostignuća, jer oseća strah da će biti izložena podsmehu. KPGM istraživanje iz prošle godine, pokazalo je da je čak 75% žena na rukovodećim pozicijama u IT sferi, iskusilo ovo na svojoj koži. Na prethodni izazov nadovezuje se i manjak mentora, koji su uzor i izvor nadahnuća drugima. Manjak žena mentora utiče na slabljenje motivacije kod drugih koleginica kad je postizanje ciljeva u pitanju. Mentorstvo, u različitim oblicima ključni je faktor u podsticanju profesionalnog rasta. To se posebno odnosi na žene koje rade u tehnološkoj industriji, koje su iskusile velike koristi od dobijanja smernica i saveta kroz ovaj vid izgradnje odnosa. Balans između posla i porodice Baš kao i u drugim oblastima industrije, mnoge žene i u IT sferi rastrzane su između porodičnih obaveza i zahtevnih radnih zadataka. Ove okolnosti utiču na to da sve više bivaju žrtve izgaranja ili napuštanja radnog mesta. Prema izveštaju Girls Who Code, 50% žena u IT-ju napusti industriju do 35. godine. Ovo se može objasniti osećanjem usamljenosti u pretežno muškom svetu, zatim, majčinstvom, čestim bolovanjima radi nege deteta i nerazumevanjem poslodavaca u svim sferama industrije uopšte. „Konkretno na projektu na kome sam ja radila, žene koje su se vraćale sa porodiljskog ponovo su onboardovane na projekat, sa obezbeđenim mentorom i vremenom odvojenim za to. Procenat žena na tom projektu, koje su bile starije od 35 godina, bio je, recimo 2%“, navela je Snežana. Osvajanje sveta Žene čine više od polovine ukupnog stanovništva, njihova veća prisutnost u sferi IKT bila bi od koristi za samu industriju. Istovremeno, veći udeo žena uticao bi na to da usluge i proizvodi budu prilagođeni potrebama oba pola, što bi se afirmativno odrazilo na poverenje korisnika. Veći upliv žena u ovu oblast direktno bi uticao na njihovu ekonomsku nezavisnost.. Na pitanje da li nešto smatra prednošću toga što je žena u IT-ju, Snežana Ristić kaže: „Što se pozicije scrum mastera tiče, prednost bi bila neka ženska energija i mogućnost da se bolje razume druga osoba“. Utisci zaposlenih u IT-ju svedoče u prilog tome da se okolnosti koje idu u korist žena popravljaju. „S obzirom da se danas sve više ljudi opredeljuje za IT karijeru, premda vlada mišljenje kako je u IT-ju sve „med i mleko“, imala bih generalni savet da svako treba da se bavi onim što voli i što ga ispunjava, koliko god to zvuči kao kliše.. Ako je to IT, onda bih ženama savetovala da se ohrabre i da pokušaju. Rad u pretežno muškom kolektivu nije nimalo bauk, čak je ponekad sa njima lakše sarađivati nego sa koleginicama. IT svet sporo, ali ipak sve više osvajaju pripadnice nežnijeg pola“,  poručuje Anđela. “Na kraju, prvi programer bila je žena. Znanje i želja za usavršavanjem lako kompenzuju pripadnost ženskom polu“, navodi Snežana.

HelloWorld
7
15.01.2024. ·
5 min

Šta su 10x developeri, i kako možete da postanete jedan?

Ne postoji developer koji na svojoj listi želja u samom vrhu nema veću produktivnost i postizanje ciljeva bez ikakve greške. Nažalost, ove želje najčešće ostaju samo to – želje. Pojedinim danima mnogi developeri bez većih problema izlaze na kraj sa svi taskovima, ali ima i onih kada se čini kao da sve stoji u mestu bez ikakvih izgleda za napretkom. Zbog toga, svaki profesionalac koji uspeva da ostane konstantno efikasan i isporučuje kod izuzetnog kvaliteta kod svojih kolega izaziva divljenje. Međutim, da li takvi super-produktivni developeri zaista postoje, i da li je moguće postati jedan od njih? Odgovor na ovo pitanje glasi da. Tu nailazimo na koncept 10x developera koji nam jasno stavlja do znanja da takvi ljudi zaista postoje. U pitanju su programeri koji su produktivniji od svih drugih programera i koji su u stanju da obave 10 puta više taskova i napišu 10 puta bolji kod od svih ostalih kolega koji rade u identičnim uslovima. Prirodni talenat Bez obzira na sve kontroverze koje okružuju koncept 10x developera, jedna stvar je sigurna: izuzetni softverski inženjeri i programeri zaista hodaju među nama. U stanju su da osmisle svežije ideje od ostalih, uvek imaju neverovatne rezultate i sve što rade je savršeno. Ipak, oni predstavljaju izuzetak od ustaljenog pravila. Superiorna inteligencija, beskrajna kompetentnost i jedinstven pogled na svetu čine ih zaista retkim zverima u svetu programiranja. Sa druge strane, veoma je teško zamisliti ih na standardnom radnom mestu i u prosečnom development timu jer oni prosto ne mogu da budu deo takvog sveta. Čak i ako imate sreće da dođete do jednog 10x developera, on neće imati interes da radi na vašem softveru ukoliko se njegovi i vaši interesi ne poklope savršeno. Svaki 10x developer bio bio veoma nesrećan i neefiksana da mora da radi na prosečnom projektu jer bi njegove sposobnosti bile trošene na pogrešan način i sasvim sigurno bi više predstavljale prepreku nego prednost. Ukoliko ipak odluči da ostane u takvom okruženju zarad zajedničkih interesa, njegovo prisustvo bi kvalitet rada tima podiglo na potpuno nov nivo i pomoglo svima da postaju još bolji zahvajujući iskustvu koje je svetlsonim miljama ispred svega što ostali članovi tima mogu da ponude. Veštine koje 10x developer poseduje Postoji nekoliko stvari koje 10x developere odvajaju od svih ostalih, a ovo su neke od najvažnijih: Tehnička briljantnost: 10x developeri poseduju izuetno duboko i intuitivno razumevanje kompleksnih sistema, algoritama i softverske arhitekture i vrlo lako su su stanju da naučerazličite jezike i paradigme Sposobnost rešavanja problema: 10x developeri su u stanju da kompleksne probleme rastave na prosta i elegantna rešenja Produktivnost: Oni stvari obavljaju brže isporučujući dobro napisan i brzo testiran kod Automatizacija: U stanju su da automatizuju repetitivne taskove i koriste alate koji doprinose njihovoj produktivnosti Komunikacija: 10x developeri su u stanju da jasno artikulišu kompleksne koncepte svim čalnovima tima, bez obzira na njihovu tehničku stručnost Šta tačno znamo o 10x developerima i kako možemo da postanemo jedan od njih? Bilo da verujete ili ne verujete u njihovo postojanje, super-efikasni i ekstra-produktivni developeri postoje i deo njihovih sposobnosti može se pripisati prirodnom talentu. Na svu sreću, postoje brojne tehnike koje odličnim developerima mogu pomoći da postanu još bolji u svemu što rade, a mi bismo izdvojili tri najefikasnije: Ne prestajte sa učenjem Izuzetni rezultati proizilaze iz sigurnosti u vaše sposobnosti koje su rezultat znanja i umeća. Kako biste vaš posao radili dobro i brzo, potrebno je da budete upoznati sa svim najfinijim detaljima programiranja. Pored toga, više je nego korisno istraživati i van okvira vašeg posla jer vam šire znanje može pružiti objektivniji pogled na stvari i olakšati rešavanje problema. Budite timski igrač Čak i u slučaju da jeste 10 puta stručniji od kolega, poslednja stvar koju želite jeste da kritikujete njihove mane. Činjenica da ste bolji od manje iskusnih programera ne čini vas 10x developerom. Ako želite da se dokažete kao 10x developer, znatno je korisnije da pomognete koelgama da postanu bolji deljenjem znanja i stručnosti. Optimizujte svoje radne procese Efikasnost nam omogućava da isporučujemo izuzetne rezultate bez bespotrebnog trošenja resursa. A kako biste bili efikasni, potrebno je da se fokusirate na prave stvari, smanjite sve distrakcije na minimum i implementirate efikasne prakse i alate. Saznajte šta vas usporava – ovo može uključivati nejasne specifikacije i lošu komunikaciju unutar tima. Redovno testirajte trenutne radne procese i svoju radnu sredinu kako biste videli koliko su efikasni, i potom probajte da eliminišete sve faktore i aktivnosti koje negativno utiču na produktivnost. Kontrolišite vreme i energiju – ovo su dva glavna stuba produktivnosti. Ako ne znate kako da raspodelite svoje vreme ili koristite mentalne i fizike resurse kao prednost, znatno je težće ostvariti uspeh u bilo kojoj živnotnoj sferi. Postarajte se da naučite što više možete o upravljanju vremenom i obratite pažnju na svoje dobrostanje i sate kada ste najproduktivniji. Rezultat toga će biti više obavljenog posla bez nepotrebnog sagorevanja. Naučite sve prečice – one će vam ubrzati kodiranje jer ćete se lakše kretati kroz velike količine koda. Koristite alate koji povećavaju produktivnost – pravi alati i najnoviji softver bez sumnje moraju da budu deo vašeg arsenala, ali nikako ne biste smeli da se ograničite samo na njih. Efikasni alati za komunikaciju, upravljanje projektima i praćenje utrošenog vremena su stvari koje mora da poseduje svaki 10x developer. Na kraju dana, srž svakog 10x developera čine 4 veštine: komunikacija, kritičko razmišljanje, proces i pisanje dobrog koda. Odlična komunikacija smanjuje rizik od kreiranja pogrešne stvari, što zauzvrat može trošiti dodatno vreme, a ujedno smanjuje i tenzije unutar tima koje mogu usporiti rad. Kritičko razmišljanje pomaže u bržem dolasku do odgovora i izbegavanju trošenja vremena na pogrešne stvari prilikom debugginga. Praćenje efikasnih procesa takođe pomaže u minimalnom bacanju vremena prilikom programiranja. I na samom kraju, pisanje dobrog koda koji se lako razume i menja, može da olakša sve buduće promene. Sve ove stvari dodatno vam mogu pomoći da unapredite brojne aspekte svog profesionalnog rada i vremenom stignete do prestižne titule 10x developera.

11.01.2024. ·
1 min

OpenAI zvanično lansirao GPTs prodavnicu AI aplikacija

GPTs Store, OpenAI-ova nova platforma, zvanično je lansirana kao tržište za personalizovane veštačke inteligencije (AI) aplikacije. Ova platforma, koja je inicijalno najavljena krajem novembra 2023. godine, predstavlja značajan korak u evoluciji AI tehnologija, omogućavajući korisnicima da kreiraju i dele svoje verzije ChatGPT-a. GPTs Store je integrisan unutar ChatGPT platforme, omogućavajući korisnicima da pronađu raznovrsne GPTs za različite namene - od pisanja, analize, obrazovanja, programiranja, do lifestyle kategorija i kreatora slika. Trenutno, pristup GPTs Store-u imaju samo korisnici ChatGPT Plus, Enterprise i Team verzija. Proces kreiranja i deljenja aplikacija Za deljenje GPT-a u prodavnici, prvo je potrebno sačuvati GPT za "Sve" sa javno dostupnim linkom. Nakon toga, GPT mora biti verifikovan kroz ugrađeni Builder Profile u opciji "Settings". OpenAI je takođe implementirao novi sistem pregleda koji osigurava bezbednost i pravilne protokole, kako bi se sprečilo deljenje štetnog sadržaja preko ovih GPT-ova. Neki od trenutno istaknutih GPT-ova uključuju AI sintetizator akademskih radova pod nazivom Consensus, Code Tutor od Khan Academy, AI alat za prezentacije i društvene objave od Canva, AI za preporuke knjiga pod nazivom Books, i AI tutor za matematiku i nauku CK-12 Flexi. ChatGPT Team za korporativne korisnike Pored GPTs Store-a, OpenAI je najavio i novu verziju ChatGPT-a pod nazivom ChatGPT Team, dizajniranu za korporativnu upotrebu. Kompanije se mogu pretplatiti na ChatGPT Team kako bi njihovi zaposleni koristili ChatGPT u radnom okruženju. Ova verzija osigurava segregaciju podataka, što znači da svaki unos ili informacija dostavljena chatbotu ostaje poverljiva unutar kompanije. Cene za ChatGPT Team se kreću od 25 do 30 dolara po korisniku mesečno. GPTs Store predstavlja značajan iskorak u pristupu i upotrebi AI tehnologija, otvarajući vrata za širok spektar primena i inovacija. Kako platforma evoluira, mogućnosti za kreiranje i deljenje personalizovanih AI aplikacija će se verovatno dodatno proširiti, nudeći korisnicima još više fleksibilnosti i kreativnih opcija.

HelloWorld
0
09.01.2024. ·
<1 min

Postani AI Engineer uz ChatGPT | Besplatan kurs

Udemy je platforma za učenje na kojoj možeš pronaći mnogo kurseva, bez obzira na tvoj nivo znanja u programiranju. Na ovom kursu moći ćeš da koristiš ChatGPT za kodiranje kao i da savladaš sve što je potrebno da razviješ svoj AI projekat. Učićeš kako da donosiš ključne odluke, koristeći online alate, API-jeve i integrišeš ih u svoj projekat. Osim toga, unapredićeš svoje veštine kodiranja i naučiti kako da stvoriš dinamičnu web stranicu uz pomoć ChatGPT-a. Spremi se da otkriješ moć ove tehnologije i svoju kreativnost spojiš sa AI snagom. Kurs se nalazi na linku. &nbsp;

HelloWorld
1
09.01.2024. ·
1 min

Zašto merge-ovanje pull requestova traje dugo

Svi (ili bar većina 😀) programera želi da piše čitak i jasan kod koji se lako održava i svi želimo da naš dobro napisan (i istestiran) kod brzo stigne na main granu. Problem nastaje u tome što, koliko god da vi to želite da bude brzo, vrlo često zavisite od vaših kolega (što samih programera, što od strane QA) koji moraju da pregledaju i testiraju kod koji ste vi napisali. PR-ovi su preveliki U ovih nekoliko meseci, primetio sam veličinu samog PR-a kao veliki problem, jer vreme potrebno za odobravanje PR-a dosta zavisi i od njegove veličine. Od skoro smo u timu počeli da praktikujemo tokom sprint planning-a raščlanjivanje većih feature-a (koji i ovako pripadaju jednom epicu), na još sitnije celine, koje bi mogle da stanu u više manjih PR-ova. Nemanje vremena za pregledanje Bez obzira na veličinu PR-a, postoji velika šansa da će vas neko zamoliti da pregledate PR koji niste lično kreirali. U takvim situacijama može se pojaviti izazov, posebno ako ste u tom trenutku potpuno posvećeni svom radu, kucajući neke od najboljih linija koda u svojoj karijeri, ili ste zauzeti sastankom. U tim okolnostima, može biti teško odmah se posvetiti recenziranju zadatog PR-a. Jedno od rešenja koja je moj tim nedavno počeo da primenjuje, a koje se u protekle dve nedelje pokazalo kao efikasno, uključuje rezervisanje oko deset minuta u poslovnom kalendaru svakog člana tima, u najpogodnijem delu dana (idealno na početku i kraju radnog vremena), za pregled PR-ova koje su kreirale druge kolege. Dakle, svaki član tima posvećuje ukupno oko dvadeset minuta dnevno za ovu aktivnost. Razume se, potrebno je naglasiti da je ovo prilično specifičan scenario za moj tim, s obzirom da nas ima samo pet. Ipak, bio bih veoma zainteresovan da u komentarima pročitam mišljenja i iskustva kolega iz većih timova.

26.12.2023. ·
5 min

Istraživanja pokazuju da je GenAI izuzetno neprecizan za poslovnu upotrebu

Kako Ai generativne platforme u sebe “usisavaju” sve veće količine podataka i povezuju se sa više i više korporativnih baza podataka, stručnjaci polako počinju da aktiviraju alaram kako bi skrenuli pažnju na jednu važnu stvar – ovi alati su izuzetno neprecizni i polako počinju da budu sve zatvoreniji. Veliki jezički modeli (LLM), algoritamske platofrme na kojima se generativni AI alati kao što je ChatGPT grade, izuzetno su neprecizni kada su povezani sa korporativnim bazama podataka i sve manje transparentni u svom radu, tvrde dva nova istraživanja. Studija Stenford univerziteta pokazala je da dok veliki jezički modeli nastavljaju da upijaju masivne količine informacija i rastu, postaje sve teže pratiti izvore tih podataka. Zauzvrat, to kompanijama otežava da saznaju da li mogu da bezbedno kreiraju aplikacije koje koriste komercijalne genAI modele, dok istražvači ne mogu biti sigurni da su podaci koje dobijaju za svoja istraživanja precizni. Takođe, sve ovo otežava i zakonodavcima da dizajniraju smislene zakone koji bi zauzdali moćnu tehnologiju, tvrdi ovo istraživanje. Veliki jezički modeli kao što su GPT, LLAMA i DALL-E, pojavili su se tokom protekle godine i transformisali veštačku inteligenciju, pružajući mnogim kompanijama priliku da sa njima eksperimentišu i poboljšaju svoju produktivnost i efikasnost. Međutim, sve te prednosti dolaze sa određenom dozom nesigurnosti. Transparentnost i odgovornost u AI tehnologiji „Transparentnost je ključan preduslov za bilo kakvu javnu odgovornost, naučne inovacije i efikasno regulisanje digitalnih tehnologija. Manjak transparentnosti oduvek je bio problem sa kojm su se suočavali korisnici digitalnih tehnologija“, izjavio je Rishi Bommasani, vođa istraživanja. Primera radi, OpenAI, koji u svom imenu sadrži reč „open“ (otvoren), jasno je stavio do znanja da neće biti transparentan kada su u pitanju brojni aspekti GPT-4 modela, naglasili su istraživači Stenford univerziteta. Ocena transparentnosti jezičkih modela Kako bi procenili nivo transparentnosti, istraživači su oformili tim koji je uključivao saradnike sa MIT i Prinston univerziteta, kako bi razvili sistem bodovanja nazvan Foundation Model Transparency Index. Ovaj sistem procenjuje 100 različitih aspekata ili indikatora transparentnosti, uključujući i način na koji neka kompanija kreira osnovni model, ako on radi i kako se koristi. Istraživanje je ocenjivalo 10 jezičkih modela, a rezultati su pokazali da je srednja ocena transparentnosti bila svega 37%. Najvišu ocenu dobio je LLAMA (52%), a potom slede GPT-4 (48%) i PaLM 2 (47%). „Ako nemate transparentnost, regulatorna tela ne mogu da postavljaju prava pitanja, a kamoli da nešto preduzmi“, dodao je Bommasani. Sa druge strane, gotovo 95% šefova vetuje da njihovi zaposleni regularno koriste genAI alate, dok 53 odsto njih veruje da oni sada praktično vode određene sektore unutar kompanije, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Kaspersky Lab. Rezultati su pokazali i da gotovo 59% odsto direktora poseduje određenu dozu zabrinutosti u vezi sa bezbednosnim rizicima koje ovi modeli nose sa sobom i načinom na koji bi oni mogli da ugroze osetljive kompanijske podatke. Problem sa ovim jezičkim modelima ide znatno dublje od puke transparentnosti jer je i preciznost njihovih podataka dovedena u pitanje. Preciznost i pouzdanost jezičkih modela Juan Sequeda, glavni istraživač data.world AI laboratorije, izjavio je da je njegova kompanija testirala jezičke modele povezane sa SQL bazama podataka tražeći od njih odgovore na specifična pitanja u vezi sa kompanijom. Rezultati su pokazali da su u svega 22% slučajeva dobijali tačne odgovore, dok su gotovo sva pitanja koja su zahtevala napredne odgovore dobila netačne odgovore. Nedostatak odgovarajućih text-to-SQL benčmark testova koji su skrojeni po potrebama poslovnih korisnika može da utiče na davanje tačnih odgovora ovih velikih jezičkih modela. Strategije za poboljšanje tačnosti i upravljanje rizikom Već sada je vidljivo da im nedostaje interni poslovni kontekst određene kompanije, a to je jedna od ključnih stvari koja garantuje preciznost i tačnost odgovora. Sa druge strane, kompanije ulažu milione dolara u cloud skladištenje podataka, poslovnu inteligenciju, alate za vizualizaciju i ELT i ELT sisteme, kako bi mogle da bolje upravljaju podacima. Mogućnost korišćenja jezičkih modela za postavljanje pitanja u vezi sa tim podacima otvara velike prilike za unapređivanje ključnih procesa kao što su ključni indikatori performansi i strateško planiranje. Ovo istraživanje bilo je fokusirano isključivo na GPT-4, a preciznost dobijenih podataka iznosila je svega 16%. „Podaci koje smo dobili uopšte nisu ohrabrujući. Šta se dešava kada pred bordom direktora koristite netačne cifre, ili pred istražnom komisijom? Cena te nepreciznosti mogla bi da bude izuzetno visoka“, izjavio je Sequeda. Problem sa ovim jezičkim modelima leži u činjenici da su u pitanju statističke mašine koje predviđaju sledeću reč na osnovu reči koje su bile pre nje. Ova predviđanja bazirana su na šablonima posmatranja kompletnog interneta, Zbog toga, rezultati koje će dati će biti mogući, ali i neprecizni, pogotovo ako nikada ranije nisu uočili šablon koji je vezan za neku specifičnu kompaniju. Tačnost velikih jezičkih modela (LLM) povećava se na 54% kada se postavljaju pitanja preko reprezentacije baze podataka SQL preduzeća u obliku grafikona znanja. "Zbog toga, ulaganje u prućžaoce ove usluge obezbeđuje veću tačnost sistema za odgovaranje na pitanja koji koriste LLM", rekao je Sequeda. "Još uvek nije jasno zašto se ovo dešava, jer ne znamo šta se dešava unutar LLM-a. "Ono što znamo je da, ako LLM-u pružite upit sa ontologijom mapiranom unutar grafikona znanja, koji sadrži ključni poslovni kontekst, tačnost je tri puta veća nego kada to ne učinite", nastavio je Sequeda. "Međutim, važno je postaviti pitanje, šta znači 'dovoljno tačno'?" Da bi povećale mogućnost tačnih odgovora od LLM-a, kompanije moraju da imaju "snažnu osnovu podataka", ili ono što Sequeda i drugi nazivaju podacima spremnim za veštačku inteligenciju; to znači da su podaci mapirani unutar grafikona znanja kako bi se povećala tačnost odgovora i obezbedila objašnjivost, "što znači da možete naterati LLM da pokaže svoj rad". Još jedan način da se poveća tačnost modela je korišćenje malih jezičkih modela (SLM) ili čak specifičnih jezičkih modela neke industrije (ILM). "Mogu zamisliti budućnost u kojoj svako preduzeće koristi nekoliko specifičnih LLM-ova, svaki podešen za određene vrste pitanja", rekao je Sequeda. Za sada, pristup i dalje ostaje isti: predviđanje sledeće reči. Ta predikcija može biti precizna, ali uvek će postojati šansa i da će ona biti pogrešna. Svaka kompanija mora da se postara da pruži nadzor i regulaciju ovih sistema kako bi sprečila da osetljivi podaci budu ugroženi od strane modela koji nisu precizni.

25.12.2023. ·
2 min

IT tržište Srbije u prvih devet meseci: Pad potražnje za kandidatima i skok konkurisanja

Broj oglasa za IT pozicije u prvih devet meseci 2023. godine je manji za čak 52% u odnosu na isti period prošle godine, pokazali su najnoviji podaci sajta HelloWorld.rs. Najplaćeniji posao i ove godine u IT sektoru bila je Software inženjer, sa prosečnom platom između 1.807 i 1.985 evra. Istraživanje našeg sajta takođe pokazuje i sve veću potražnju za juniorima kojima je namenjeno čak 15% oglasa za posao, dok je potraga za seniorima konstantna i taj udeo oglasa je 22%. Pad broja oglasa primećen krajem 2022. godine Analizirajući podatke od januara do septembra 2023, uočen je značajan pad od 52% u broju IT oglasa u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj trend primećen je u poslednjem kvartalu prethodne godine kada se desio i pad broja oglasa na sajtu. I pored toga, zabeležen je rekordan broj konkurisanja kandidata - u 2023. godini veće je za 55% u odnosu na 2022. Ovaj trend nastavlja se i u trećem kvartalu ove godine. Za Software inženjere nema krize U poslednjih nekoliko godina, IT sektor beleži sve veću potražnju za stručnjacima iz različitih oblasti. Dok se Software inženjeri i dalje nalaze  na ključnoj radnoj poziciji, postoje i drugi visoko traženi poslovi u IT-ju. Na listi najtraženijih su: Software Inženjer IT Help Desk / Support System Administrator / Inženjer Frontend Developer Data Warehouse / Business Intelligence Developer HelloWorld je radio na unapređenju platforme za prikaz informacija o platama, kako bi te podatke učinio preciznijim i relevantnijim za korisnike. Ovaj korak ima za cilj veću sigurnost korisnika sajta u to da prikupljeni podaci odražavaju što realniju sliku o platama u IT sektoru u Srbiji. U saradnji sa Data Science timom smo razradili metodologiju koja će nam omogućiti ovakav pristup. Najplaćeniji su i ove godine Software inženjeri, pored njih se visoko kotiraju i Project menadžeri. Ovako izgledaju prosečni opsezi plata po pozicijama: Software Inženjeri: Prosečna plata se kreće od 1.807 do 1.985 evra. QA Specijalisti: Zarade variraju od 1.047 do 1.245 evra. IT Help Desk: Prosečna plata je između 700 i 790 evra. Test Engineer: Zarade se kreću od 1.106 do 1.365 evra. Project Manager: Prosečna plata iznosi od 1.414 do 1.765 evra. Kada govorimo o najtraženijim tehnologijama u septembru 2023. godine to su: SQL, JavaScript, Cloud, Git i Java. Konstantna potražnja za seniorima i pad broja oglasa za rad od kuće U poređenju sa 2022. godinom, beležimo značajne promene u potražnji kadrova po senioritetu. Konkretno, potražnja za juniorima beleži skok sa 9% na 15%, dok je kod mediora uočen pad sa 68% na 63%. Seniori imaju stabilan udeo oglasa od 22%. U 2023. godini, udeo remote pozicija u ukupnom broju oglasa smanjen je sa 32% na 22%. Ova promena sugeriše prilagođavanje poslovnih modela kompanija, koje sve više naglašavaju potrebu za angažovanjem kadrova koji su fizički prisutni na radnom mestu. &nbsp;

HelloWorld
0
21.12.2023. ·
4 min

COBOL postaje Java uz pomoć AI?

Već smo navikli da svakog dana čitamo vesti i najave koje imaju veze sa veštačkom inteligencijom i njenom sadašnjom i budućom upotrebom. Ipak čini se da je skorašnja najava kompanije IBM možda i jedan od najvećih projekata u kojima bi AI mogao da učestvuje, a vreme će pokazati da li je IBM zagrizao preveliki zalogaj. U centru pažnje je programski jezik COBOL (Common Business Oriented Language). On je važan iz razloga što se na njega oslanja veliki deo svetskog poslovanja i finansijskih sistema. A koliko je zapravo veliki taj deo? Procentualno, 43 procenata svih bankarskih sistema funkcioniše putem COBOL-a, 95 procenata svih aktivnosti vezanih za bankomate u Americi i oko 80 procenata svih transakcija vezanih za lične kreditne kartice. Da budemo još precizniji, na dnevnom nivou, COBOL je uključen u promet oko 3 hiljade milijardi dolara! Dnevno! Ako se malo osvrnemo na istoriju COBOL-a, videćemo da je sve u vezi njega fascinantno, pa i sam problem koji sada zadaje glavobolje brojnim finansijskim sistemima i institucijama širom sveta. Ovaj programski jezik je nastao daleke 1959. godine. Dizajniran je za komercijalne i poslovne sisteme i postao je standard u svetu tokom šezdesetih godina, kada su računari i programski jezici pravili svoje „prve korake“. Zanimljivo je da su u njegovom nazivu krije anagram „be cool“ (B COOL). Žena koja se naziva „majkom COBOL-a“  je Grejs Hoper. Bila je jedan od pionira u programiranju i prva žena koja je doktorirala matematiku na prestižnom Jejlu. Kasnije je doktorirala i fiziku, a o tome koliko je bila jedinstvena govori i njen čin kontra-admirala u američkoj mornarici. Ipak, ako realno sagledamo sled događaja, ova fascinantna žena nije bila baš majka COBOL-a, već bi se pre mogla nazvati „bakom“. Ona nije direktno učestvovala u njegovom stvaranju, ali jeste postavila temelje i omogućila nastanak COBOL-a, jer je njena uloga bila ključna u pronalasku „poslovnog argumenta“ za njegovo stvaranje. Za one koji žele više da saznaju o Grejs, izguglajte je, pa ćete biti u prilici da vidite kakve ona veze ima sa korišćenjem reči „bug“ u računarskom svetu, njeno objašnjenje na temu „zašto računari moraju da budu mali, da bi bili brzi“ i kroz kakve je sve izazove prošla, ne bi li dokazala ljudima da „računari mogu da pišu programe, a ne samo da računaju“. Svet zavisi od 64-godišnjeg programskog jezika koji niko više ne zna A sad da se vratimo na glavni problem koji trenutno opterećuje ljude koji se bave protokom novca na našoj planeti. Veoma mali broj programera poznaje ovaj jezik, a i oni koji ga znaju u većini slučajeva su pred penzijom. Još manji broj programera je zainteresovan da ga nauči, jer je programiranje u njemu, za današnje standarde, dosadno, plus kompajliranje traje jako dugo. Budući da ga skoro niko više i ne uči, programeri koji mogu raditi u COBOL-u su sve teže dostupni, a zamene su retke. Ovaj problem IBM planira da reši uz pomoć veštačke inteligencije, tačnije uz pomoć generativnog pomoćnika za kodiranje „watsonx“ . On je zvanično predstavljen u maju 2023. godine, a naziv nosi (kao i njihov prvi AI kompjuter Watson), po osnivaču i prvom izvršnom direktoru IBM-a Tomasu Votsonu. Njihova ideja je da pomognu klijentima da „refaktorišu svoje aplikacije pisane u COBOL-u, tako što će ih razbiti na manje delove, koje će klijent sam selektovati, kako bi u tom trenutku izvršio modernizaciju iz COBOL-a u Javu“.  Ono na čemu insistiraju je da je ovo „poboljšanje produktivnosti, a ne zamena za aktivnost programera“. Po njihovim rečima, programer je neophodan u ovom procesu, jer će on biti uključen u upotrebu AI alata i pomoći će klijentu u odabiru usluge. To sve zvuči jako lepo i efikasno, međutim nisu svi ubeđeni da će IBM uspeti u ovom poduhvatu, jer se mnogi sećaju prethodnog AI eksperimenta kompanije IBM, „Watson Health“, koji nije ispunio svoja velika očekivanja. Ljudi iz IBM-a priznaju da nemaju „studije slučaja“ za ovaj projekat, kao ni bilo kakve garancije da bi njihova ideja mogla da bude uspešno završena, jer je u pitanju neproverena tehnologija, međutim optimizam grade na svom velikom iskustvu. Prevod koda uz pomoć AI svakako zvuči obećavajuće, pa nam ostaje samo da čekamo i da vidimo da li će COBOL nastaviti da odoleva vremenu ili će kombinacija programeri + veštačka inteligencija,  uspeti da ga pošalju u više nego zasluženu penziju.

HelloWorld
1
18.12.2023. ·
1 min

HelloWorld na 7. Forumu naprednih tehnologija: Ne propustite predavanje "IT industrija kroz godine"

U četvrtak, 21. decembra Naučno-tehnološki park Niš organizuje 7. Forum naprednih tehnologija. Na ovom jednodnevnom događaju, prisutni će imati priliku da čuju o perspektivama inovacionog ekosistema u Srbiji, s obzirom na sve brži razvoj tehnologija koje transformišu različite sfere našeg društva. Forum naprednih tehnologija okupiće stručnjake i inovatore iz oblasti veštačke inteligencije, obrazovanja i privrede, a u saradnji sa Ekonomskim fakultetom u Nišu, kompanijom Motorola i sajtom HelloWorld.rs. Celodnevna predavanja biće održana sa akcentom na najaktuelnije teme, uključujući transformaciju poslovanja, izazove i prilike koje mladi mogu da iskuse u poslovnom svetu. Cilj je da se ukaže na mogućnosti, ali i prepreke koje su očekivane na putu ka uspehu u veoma promenljivom tehnološkom svetu. Na događaju će, Marko Vučetić, PR menadžer sajta HelloWorld.rs,  održati predavanje na temu "IT industrija kroz godine" u sali "Motorola" u okviru Naučnog tehnološkog parka u Nišu, sa početkom u 14:30h, fokusirajući se na analizu stanja u IT industriji u prethodnom periodu. Na Forumu će takođe biti predstavljene tri panel diskusije, na kojima će stručnjaci razmatrati značajne teme vezane za veštačku inteligenciju, njen uticaj na privredu i visoko obrazovanje, kao i ulogu startap ekosistema u društvu. Učesnici će imati priliku da čuju o poslednjim trendovima i prognozama za budućnost ove revolucionarne tehnologije, a u duhu inovacija, razmotriće se i transformacija samog Foruma, sa uvidom u planove za sledeći, 8. Forum naprednih tehnologija koji nam predstojii. Na predavanje se možete prijaviti putem ovog linka.

HelloWorld
0
Da ti ništa ne promakne

Ako želiš da ti stvarno ništa ne promakne, prijavi se jer šaljemo newsletter svake dve nedelje.