Slika IT beneficija u Srbiji pokazuje jasan raskorak između onoga što zaposleni žele i onoga što najčešće dobijaju i nagoveštava da se tržište pomera ka manjim, ciljanijim, ali relevantnijim benefitima.
IT stručnjak Nemanja Janjić ističe za HelloWorld.rs da mu najviše nedostaje mogućnost profesionalnog razvoja, dok Mladen Prijić, CEO kompanije ConcordSoft Solutions, naglašava da su ključne samo one beneficije koje utiču na kvalitet rada i života, fleksibilnost, profesionalni razvoj i zdravo okruženje.
Predstavnik švedske kompanije Auxality, Nenad Mirkov, potvrđuje da domaće IT firme uspešno prate globalne trendove kada su u pitanju nemonetarne beneficije, ali zaostaju u uvođenju monetarnih modela poput akcija ili profit-šeringa. Beneficije vide kao investiciju i ističu ih u pregovorima sa kandidatima, navodeći da one često budu presudne pri donošenju odluke o prihvatanju posla.
Poslednje istraživanje iz novembra prošle godine govori da se trend pada paketa beneficija u IT industriji nastavio i u ovoj godini, odnosno da je „team building“ jedna od najčešćih, a ubedljivo najmanje cenjena beneficija.
Kao i u istraživanjima iz prethodnih godina, potvrđuje se da je zaposlenima u IT industriji najvažnija fleksibilnost: remote work, fleksibilno radno vreme, četvorodnevna radna nedelja i više slobodnih dana.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je jedina beneficija koja je visoko kotirana, a koja se ne odnosi na fleksibilnost, već na negu zdravlja.
Polovina zaposlenih u IT industriji ima neki izazov u korišćenju beneficija koje su im obezbeđene: benefiti ne odgovaraju potrebama, ne nalaze dovoljno vremena da ih iskoriste, nisu adekvatno upoznati sa svim benefitima, teško im je da iskoriste sve prednosti koje benefiti nude ili nisu informisani o promenama u benefitima koje kompanija napravi.
Beneficija koju ima 60 odsto zaposlenih, a praktično nikome nije važna, možda je vreme da se dovede u pitanje koncept Team building-a.
Šta je ono što zaposleni žele, a šta zapravo dobijaju?
IT-jevac Nemanja Janjić je iskren, smatra da i nema beneficije.
“Iskreno i nemam neke beneficije. Beneficije koje želim su da imam mogućnost usavršavanja na poslu, prilike da radim na nekim projektima koji koriste neke programske jezike sa kojima nisam imao prethodnog iskustva. Smatram da bi beneficije trebale biti standard svakog radnog mesta i ne bi trebao biti ekstra dodatak, sve dok se iste ne zloupotrebljavaju od strane zaposlenog”, ocenjuje Janjić.
Stava je da beneficije mogu u mnogome da doprinesu u kreativnosti i produktivnosti, sve dok su usmerene ka razvoju zaposlenog.
“Negde smatram da nemaju sve kompanije sluha ili nisu voljni da pružaju benefite svojim zaposlenima iz razloga što veruju da su to neopravdani troškovi po pitanju vremena kao i finansija”, kaže Janjić.
CEO ConcordSoft Solutions Mladen Prijić smatra da u IT industriji beneficije jesu vidljiv trend, ali ne treba ih posmatrati isključivo kao „hajp“.
“One su rezultat prirodne tržišne dinamike, poslodavci žele da privuku i zadrže kvalitetne ljude, a zaposleni očekuju radno okruženje koje im omogućava ravnotežu između profesionalnog i privatnog života. Istina je negde na sredini: beneficije jesu marketinški istaknute, ali istovremeno predstavljaju deo realnog očekivanja savremenog radnog mesta, naročito u IT-ju”, kaže Prijić.
Esencijalne beneficije, po njegovom viđenju, su one koje direktno utiču na kvalitet rada i svakodnevni život zaposlenih: fleksibilno radno vreme, mogućnost rada od kuće, dodatni dani odmora, podrška za profesionalni razvoj i zdravo radno okruženje.
“Te beneficije mi u našoj kompaniji i nudimo zaposlenima. Sve preko toga, dodatne pogodnosti poput game room-ova, masaža ili egzotičnih team buildinga, u nekim firmama postoje, u nekima ne. To spada u kategoriju lepih beneficija, a ne osnovnih potreba. Važno je razlikovati ono što je važno za dugoročno zadovoljstvo od onoga što je više pitanje stila kompanije”, kaže Prijić.
Ako se želje u potpunosti ignorišu, smatra on, postoji rizik da zaposleni osete da su zanemareni ili da kompanija ne prati modernu praksu.
Ali isto tako, po njegovoj oceni, većina zaposlenih dobro razume da beneficije nisu svuda iste i da postoji širi kontekst, stabilnost firme, kvalitet projekata i mogućnosti za napredovanje i oni su često mnogo važniji pojedincu.
“Ključ je u otvorenoj komunikaciji: ako ljudi razumeju zašto kompanija nešto nudi ili ne nudi, najčešće postoji balans i obostrano razumevanje”, dodaje on.
Smatra kako nije cilj kopirati sve što se pojavi na tržištu, već pronaći meru koja je održiva za kompaniju i radno okruženje.
“Trendovi nastaju kao kombinacija oba faktora. Poslodavci uvode beneficije jer žele da budu konkurentni, a zaposleni svojim potrebama i povratnim informacijama utiču na to šta postaje standard. Najzdraviji model je kada postoji dijalog, kada kompanija osluškuje potrebe ljudi, ali ih istovremeno prilagođava realnim mogućnostima i poslovnim prioritetima”, navodi Prijić.
On smatra da će u budućnosti beneficije ostati važne, ali neće moći da zamene ključne faktore, kvalitet projekata na kojima se radi, tehnološki izazovi i praćenje inovacija na tržištu i stabilnost poslovanja.
“Beneficije mogu biti faktor koji pravi razliku, ali danas ne predstavljaju presudan element prilikom odabira poslodavca. U trenutnim uslovima, kada je na tržištu više dostupnih IT stručnjaka i potražnja je uravnoteženija, kompanije nisu u istoj meri kao ranije pod pritiskom da kroz beneficije privlače i zadržavaju talente. Verovatno ćemo u budućnosti videti dalju racionalizaciju: fokus će biti na onim beneficijama koje realno doprinose dobrobiti zaposlenih, a manje na atraktivnim, ali površnim dodacima”, ocenjuje Prijić.
A, kako na beneficije u Srbiji gledaju predstavnici inostranih kompanija?
Švedski “Auxality” zapošljava 20 ljudi u Subotici već sedam godina i njihovo interno istraživanje pokazuje da hibridni model rada, mogućnost rada od kuće, zaposleni vide kao najvažniji benefit.
“Ovo se poklapa sa globalnim trendovima post-pandemije gde je work-life balance postao prioritet za većinu IT profesionalaca”, kaže za HelloWorld predstavnik ove kompanije Nenad Mirkov.
Po njegovom viđenju, Srbija veoma dobro prati svetske trendove kada su nemonetarne beneficije u pitanju, fleksibilno radno vreme, rad od kuće, edukacije, team building aktivnosti, privatno zdravstveno osiguranje, dodatni dani odmora i slično.
“IT kompanije u Srbiji nude širok spektar beneficija poput fleksibilnog radnog vremena, rada od kuće, edukacija, fitness programa i slično. Međutim, čini mi se da se malo teže odlučujemo za monetarne beneficije poput akcija kompanije, profit sharing modela ili strukturiranih bonusa. Ovo ograničavam na IT sektor koji generalno prednjači u odnosu na druge industrije”, objašnjava Mirkov.
U procesu zapošljavanja, ova kompanija beneficije svakako vidi i koristi kao stratešku investiciju za privlačenje talenata, gde se u pregovoru sa kandidatima paket beneficija uvek posebno ističe i često može biti presudna stavka koja pravi razliku između prihvatanja i odbijanja ponude.
“Beneficije definitivno vidimo kao investiciju u ljudske resurse. U slučaju potrebe za uštedama, pre bismo preispitali druge operativne troškove nego što bismo ukidali beneficije”, zaključuje Mirkov.
0 komentara