Koji model oporezivanja izabrati najčešća je dilema korisnika portala za samooporezivanje „Frilenseri“, čija najčešće korišćena funkcija jeste upravo podnošenje poreske prijave. U prvih godinu dana korišćenja frilenseri su više naginjali opciji koja podrazumeva obaveznu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, međutim, taj izbor nije kao „sveto pismo“, već ga možete menjati na kraju svakog kvartala, u zavisnosti od prihoda koje ostvarujete tokom prethodna tri meseca.
Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo u NALED-u, podseća da je portal „Frilenseri“ Poreske uprave razvijen u okviru projekta StarTech koji su realizovali Poreska uprava, Ministarstvo finansija i NALED.
U Poreskoj upravi ga vide kao centralno mesto informisanja poreskih obveznika - fizičkih lica koja ostvaruju prihode od autorskih i srodnih prava i prihode po osnovu ugovorene naknade za izvršen rad na koje se porez plaća samooporezivanjem, tzv. „frilenseri“ i nastao je iz potrebe da se na jednom mestu ovoj kategoriji obveznika obezbede sve neophodne informacije u vezi oporezivanja kao i mogućnost jednostavnog podnošenja prijava.
„Osmišljen je kako bi frilenserima omogućio jednostavno i potpuno digitalizovano podnošenje poreskih prijava, sa automatskim obračunima i svim relevantnim informacijama na jednom mestu. Sistem je dostupan i rezidentima i nerezidentima. Rezidenti mogu koristiti ovaj režim kada pružaju usluge inostranstvu ili domaćim fizičkim licima. Usluge domaćim pravnim licima ne spadaju u ovaj poreski režim. Prijavljuju se prihodi koje isplaćuju lica koja u Srbiji ne obračunavaju porez i doprinose po odbitku, najčešće strani poslodavci ili klijenti. Prihodi od domaćih pravnih lica i preduzetnika ne ulaze u ovaj sistem. Termin ’frilenser’ koristi se u neformalnom značenju za ovaj tip poreskih obveznika“, objašnjava Đorđević Šušić.
Portal nudi test procene poreskog statusa, kalkulator poreza po oba modela oporezivanja, odgovore na najčešća pitanja, elektronsko podnošenje prijava i prijavu na socijalno osiguranje. Nakon podnošenja poreske prijave preko portala generiše se uplatnica sa popunjenim podacima za uplatu obaveze i QR kodom, po osnovu koje se izmiruju obaveze.
„Najčešće korišćena funkcija je upravo podnošenje poreske prijave. Najčešće dileme odnose se na izbor između dve opcije oporezivanja, koji im više odgovara; kao i koji prihodi ulaze u oporezivanje po ovom modelu. Frilenseri mogu da biraju između dva modela oporezivanja, koji se razlikuju po obimu obaveza za penzijsko i zdravstveno osiguranje. U određenim slučajevima mogu biti izuzeti od plaćanja pojedinih doprinosa ako su već osigurani po drugom osnovu. Takođe, frilenseri mogu osigurati članove svoje porodice po osnovu uplaćenih doprinosa“, kaže Đorđević Šušić.
Iz Poreske uprave za HW pojašnjavaju obe opcije. Prema prvom modelu samooporezivanja poresku osnovicu čini bruto prihod ostvaren u kvartalu umanjen za normirane troškove koji iznose 107.738 dinara, a osnovicu za plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje čini bruto prihod ostvaren u kvartalu umanjen za pomenuti iznos normiranih troškova.
„To znači da ukoliko lice u kvartalu ostvari prihod do iznosa propisanih normiranih troškova (do 107.738 dinara) neće imati obavezu plaćanja poreza i navedenih doprinosa. Ukoliko obveznik nije nosilac zdravstvenog osiguranja po nekom drugom osnovu (npr. kao zaposleni ili prema međunarodnom ugovoru), u obavezi je da plati zdravstveno osiguranje.“ – odgovor je Poreske uprave.
Prema drugom modelu samooporezivanja oporeziv prihod jednak je bruto prihodu umanjenom za normirane troškove. Normirani troškovi su ovde malo komplikovaniji, iznose 64.979 dinara plus 34% bruto prihoda ostvarenog u kvartalu.
„To znači da ukoliko se u kvartalu ostvari manje prihoda nego što je visina oporezivog prihoda, neće postojati obaveza plaćanja poreza. Plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je obavezno. U ovom slučaju osnovica za plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je najmanje trostruki iznos najniže mesečne osnovice doprinosa. Ukoliko je osnovica niža od oporezivog prihoda, kao osnovica za plaćanje doprinosa računaće se oporezivi prihod. Ukoliko obveznik nije nosilac zdravstvenog osiguranja po nekom drugom osnovu (npr. kao zaposleni ili prema međunarodnom ugovoru), u obavezi je da plati zdravstveno osiguranje. Stopa od 10,3% primenjuje se na trostruki iznos osnovice od 15% prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji. Ukoliko je ova osnovica niža od oporezivog prihoda, kao osnovica za plaćanje doprinosa računaće se oporezivi prihod“, navode iz Poreske uprave.
Zvuči komplikovano? Na portalu „Frilenseri“ dostupna je sekcija „Najčešća pitanja“ putem koje se obveznici mogu informisati o mnogim nedoumicama. Takođe, podrška poreskim obveznicima su zaposleni u Kontakt centru Poreske uprave i na šalteru „Vaš poreznik“ u filijalama Poreske uprave.
Prema iskazanim kalkulacijama na portalu, do 180.000 dinara bruto prihoda kvartalno, povoljnija je prva opcija oporezivanja, dok već na primeru bruto prihoda od 400.000 dinara kvartalno, povoljnija je druga opcija oporezivanja.
Poreske prijave podnose se kvartalno, četiri puta godišnje, i svaki put možete da izaberete opciju koja vam više spram prihoda u prethodna tri meseca odgovara. U Poreskoj navode da to znači da se za prvi kvartal (januar-mart) poreska prijava podnosi do 30. aprila, za drugi kvartal (april-jun) do 30. jula, za treći kvartal (jul-septembar) do 30. oktobra i za četvrti kvartal (oktobar-decembar) do 30. januara. U slučaju da poslednji dan roka pada u neradni dan ili dan praznika koji se praznuje neradno, rok za podnošenje se pomera na prvi naredni radni dan. Obračunati porez potrebno je platiti najkasnije do isteka roka za podnošenje prijave za određeni kvartal.
„Kašnjenja nisu česta. Prijava se podnosi u roku od mesec dana nakon isteka kvartala. U slučaju zakašnjenja, podnosi se neblagovremena prijava i obračunava se zatezna kamata“, dodaje Đorđević Šušić.
Tokom cele prošle godine portal nije objavljivao statistiku. Poslednja objavljena pre skoro godinu dana donela je informaciju da je za četvrti kvartal 2024. godine podneto 3.657 prijava, pri čemu se 2.208 frilensera, odnosno 60%, opredelilo za opciju dva, koja podrazumeva obaveznu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, dok se preostalih 1.449, odnosno 40% frilensera, opredelilo za opciju jedan. Sličan odnos između dva modela zabeležen je i tokom 2024. godine, te se 59%, odnosno 8.409 frilensera opredelilo za opciju dva, dok je 41%, odnosno 5.891 frilensera opredelilo za opciju jedan.
Od ukupnog broja frilensera koji plaćaju porez u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu, njih 3.650 su rezidenti, dok je porez prijavilo sedam nerezidenata. Najveći broj prijava podnet je od strane poreskih obveznika koji imaju prebivalište na teritoriji grada Beograda.
„Frilenseri“ su u funkciji od 1. jula 2023. godine.
0 komentara