Blog

Blog je mesto gde možeš da čitaš o navikama IT-evaca, najavama IT dešavanja, aktuelnostima na tržištu, savetima i cakama kako da uspeš na ovom dinamičnom polju.
Mi pratimo trendove, na tebi je da se zavališ u fotelju i čitaš :)

Tag: C# (84 rezultata)
12.03.2024. ·
2 min

Sigurnost pre svega: Poziv na napuštanje C i C++ u korist Rust-a

Administracija predsednika SAD, Džozefa Bajdena, želi da developeri počnu da koriste programske jezike koji su bezbedniji za memoriju, i da se polako udalje od problematičnih jezika kao što su C i C++. Kancelarija Nacionalnog direktora za sajber bezbednost Bele kuće (ONCD) objavila je izveštaj u kom poziva developere da smanje rizik od sajber napada tako što će se okrenuti programskim jezicima koji ne poseduju ranjivosti koje se tiču bezbednosti memorije. „Tehnološke kompanije mogu da spreče kompletne klase ranjivosti da dopru do digitalnog ekosistema usvajajući programske jezike sa većom memorijskom bezbednošću“, stoji u saopštenju koje je objavila Bela kuća. Memorijski bezbedni programski jezici zaštićeni su od softverskih bagova i ranjivosti koje se tiču pristupa memoriji, uključujući curenje memorije i čitanje podataka iz memorije koji su van granica onoga što je dozvoljeno. Nedavna istraživanja koja su sproveli Google i Microsoft otkrila su da oko 70% svih bezbednosnih ranjivosti izazivaju problemi koji se tiču bezbednosti memorije. Izveštaj koji je objavila kancelarija Nacionalnog direktora za sajber bezbednost navodi C i C++ kao dva primera programskih jezika sa mnoštvom ranjivosti, dok je kao primer potpuno bezbednog programskog jezika naveden Rust. Pored ovog izveštaja, dokument Nacionalne agencije za bezbednost SAD objavljen 2022. godine naveo je C#, Go, Java, Ruby i Swift kao najbezbednije programske jezike. Oko 22 odsto svih softverskih programera koristi C++, dok 19 odsto njih koristi C,  pokazjuju podaci sajta Statista objavljeni 2023. godine. Pomeranje odgovornosti Jedan od ciljeva novog izveštaja jeste da se odgovornost sajber zaštite pomeri sa individua i malih kompanija na velike organizacije, tehnološke kompanije i vladu SAD – koji su svi više sposobni da izađu na kraj sa digitalnim pretnjama koje iz dana u dan dobijaju na snazi. ONCD je u prošlosti radio sa privatnim sektorom, uključujući tu i tehnološke kompanije, akademsku zajednicu i druge organizacije kako bi razvio preporuke navedene u izveštaju. Pored javne rasprave u vezi sa ovom temom, ONCD je sakupio i podršku ovoj inicijativi od velikih kompanija kao što su Hewlett Packard, Acdenture i Palantir, a dosta pohvala na račun izveštaja upitio je i veliki broj stručnjaka za softversku bezbednost. Međutim, ovaj prelazak se ne može dogoditi preko noći, ali ono što ohrabruje jeste porast korišćenja drugih jezika kao što je Rust. Samim tim, možemo da očekujemo dalji otklon developera od manje bezbednih jezika, ali ne i potpuni prestanak korišćenja jezika kao što su C i C++.

18.12.2023. ·
2 min

GitHub trendovi za 2023: PHP i Ruby u padu, C i Objective-C traže svoje mesto

Analiza podataka za 2023. godinu sa GitHub-a ukazuje na to da dok neki programski jezici doživljavaju značajan rast, drugi pokazuju znake stagnacije ili čak opadanja u upotrebi. Promene u rangiranju programskih jezika često odražavaju širi tehnološki i ekonomski kontekst, kao i promene u preferencijama i potrebama programerske zajednice. GitHut 2.0 izveštaj za 2023. godinu pokazuje da jezici kao što su PHP i Ruby doživljavaju blagi pad u upotrebi. PHP, tradicionalno popularan za web razvoj, sada drži sedmo mesto sa 4,835%, beležeći pad od 0,33%. Ruby, koji je nekada bio visoko kotiran zahvaljujući Ruby on Rails framework-u, sada zauzima osmo mesto sa 4,690%, iako sa blagim porastom od 0,01%. Ovi podaci sugerišu da iako ovi jezici i dalje zauzimaju značajnu ulogu u programiranju, mogući su dalji padovi zbog konkurencije modernijih tehnologija. C jezik, iako je osnova za mnoge druge jezike i tehnologije, zauzima tek deveto mesto sa 4,300%, što ukazuje na njegovu manju vidljivost u savremenim projektima na GitHub-u. Slično tome, Objective-C, nekada dominantan u razvoju iOS aplikacija, sada beleži samo 0,208% učešća, što je jasan pokazatelj prelaska na Swift u Apple ekosistemu. Dodatno, jezici kao što su Perl i Visual Basic .NET takođe padaju, što može biti rezultat njihove sve manje relevantnosti u trenutnim tehnološkim trendovima. Perl, nekada poznat po svojoj tekstualnoj obradi i CGI skriptama, sada ima udeo od samo 0,273%, dok Visual Basic .NET beleži 0,027%, što ukazuje na pomak ka drugim, modernijim rešenjima u .NET okviru. GitHut 2.0 je analitički alat koji nastavlja misiju projekta githut.info, pružajući uvid u složeni univerzum programskih jezika koji se koriste na repozitorijumima hostovanim na GitHub-u. GitHub je najveća platforma za hostovanje koda na svetu, sa milionima korisnika i repozitorijuma. Alat GitHut 2.0 koristi javno dostupan API GitHub-a kako bi interagovao sa ogromnim setom podataka o događajima i interakcijama unutar hostovanih repozitorijuma. GitHub Archive ide korak dalje agregirajući i čuvajući podatke API-ja za javnu upotrebu. Kvantitativni podaci korišćeni u GitHut 2.0 se sakupljaju iz seta podataka GitHub Archive putem Google BigQuery. Za programersku zajednicu, ovi trendovi mogu služiti kao signal da je potrebno prilagoditi se promenama i eventualno razmotriti prelazak na jezike koji su u usponu. Za kompanije, ovo može značiti reviziju tehnoloških stekova i potencijalno investiranje u obuku zaposlenih za rad sa savremenijim tehnologijama.

HelloWorld
0
05.12.2023. ·
2 min

Šta se to, zaboga, događa sa najpopularnijim Game Engine-om na svetu

Unity Technologies, kompanija koja stoji iza istoimenog engine-a, u poslednjih nekoliko godina je donela zaista vrlo upitne poslovne poteze, od svojih akvizicijskih “avantura” - kada su kupili ironSource koji je (bio) vrlo ozloglašen ad provajder kao i akvizicija  kompanije Wet Digital, čija tehnologija dosta podseća na Unreal-ov MetaHuman (razvijen od strane novosadskog 3Laterala), do donošenja vrlo kontroverznog  poslovnog modela koji bi od developera tražio nekoliko centi po instalaciji (deo odluke, su, ruku na srce, brzo povukli), o čemu smo već i pisali ranije. Po mom mišljenju, postoji nekoliko razloga za ovakve poteze. Prvi, i najbitniji, jeste da se ovim akvizicijama donesu veći prihodi samoj firmi. Činjenica je da je Unity Technologies već više od 3 godine na berzi, i da u te 3 godine nijednu godinu nisu završili u plusu (naravno da se C-level ljudima morao isplatiti višemilionski bonus i povrh toga). Akvizicijom ironSource-a, Unity je želeo da postane lider u medijaciji reklama, gde je trenutno firma AppLovin i dalje neprikosnoveni lider. Unity želi da im postane ozbiljan konkurent time što će installation fee spomenut gore, drastično smanjiti, ili potpuno ukinuti, pod uslovom da koriste Unity-jev sistem za medijaciju reklama, što mogu reći da je pomalo nekonkurentski potez, ali samo vreme će pokazati da li je ovo dovoljno da Unity-u donese dugoočekivanu profitabilnost. Drugi razlog leži u tome da Unity želi da se takmiči sa Unreal Engine-om u polju u kom, po mom mišljenju, Unity apsolutno nema šta da traži. To je kao da se porodični SUV takmiči sa nekim trkačkim autom. Jer ti taj svoj porodični SUV možeš da “budžiš” i unapređuješ koliko god želiš, ali nikad neće biti brz i okretan kao auto koji je od starta napravljen da bude brz i okretan. Pored toga, ekipa iz Unity-ja jako voli da izbacuje polugotove funkcionalnosti i da ih predstavlja kao gotove proizvode, dok sa druge strane, stara funkcionalnost koja stoji tu godinama, i dalje ima ogromnog prostora za napredak. (Rendering pipelines, UI…). Jedino svetlo na kraju ovog tunela vidim u imenovanju novog direktora, koji je ranije bio CEO RedHat-a, popularne linux distribucije koja je uglavnom namenjena enterprise korisnicima. Iako je Linux sam po sebi besplatan i otvorenog je koda, RedHat košta. Ja čvrsto verujem da će u narednih godinu ili dve, uz pomoć znanja i iskustva ovog CEO-a,ekipa iz Unity-ja uspeti da otvori svoj izvorni kod (i C++ i C# deo) za javnost i da će cela Unity zajednica uspeti da pomogne svom game engine-u da bude stabilan i prosperitetan, i da će sama kompanija napokon postati profitabilna.  

04.12.2023. ·
4 min

Da li je JavaScript zaista nastao za samo 10 dana?

JavaScript je programski, skriptni jezik koji ne može samostalno da se koristi, već je za njegovo izvršavanje potrebno posebno okruženje, tzv. runtime environment. Najčešće, takvo okruženje je web browser u koji je ugrađen JavaScript kompajler, a sve to zajedno omogućava programerima da dinamički menjaju web sadržaj, bez pozivanja servera, već se sva „magija“ dešava na lokalnom računaru. Postoji i serverska JavaScript platforma Node.js, ali o tome neki drugi put. U 2023. godini, JavaScript  gotovo da nema konkurenciju, jer ga koristi čak 98,6% web sajtova (W3Techs.com). StackOverflow je 2022. godine sproveo anketu među programerima i ispostavilo se da JavaScript koristi više nego bilo koji drugi programski jezik, čak 67,9%  profesionalnih developera. Kada je nešto toliko popularno i uspešno, normalno je da krenu neke glasine i priče od kojih mogu da nastanu i legende, a legenda u ovom slučaju kaže : „JavaScript je nastao za 10 dana!“ Da bismo proverili istinitost ove tvrdnje, moramo da se vratimo u 1995. godinu, april mesec i trenutak kada Netscape angažuje Brendana Ajka i pred njega zaista postavlja rok od 10 dana, kako bi napravio prototip programskog jezika koji se izvršava u Netscape pretraživaču. Važno je napomenuti da su u tom trenutku suštinski postojala samo dva pretraživača - Netscape Navigator i Internet Explorer - koji su se borili za dominaciju na vebu. Svaki od njih je uvodio različite funkcije u pokušaju da pomeri tržišni udeo u svoju korist, te je Ajk predstavljao neku vrstu „tajnog oružja“ u ovom digitalnom ratu. Netscape je, u najvećoj meri, privukao pažnju Microsofta, jer je Netscape smatrao da su web pretraživač i server nova forma operativnog sistema, a ne samo jedna aplikacija. Odgovor Majkrosofta ogledao se u vidu iznenadne promene fokusa na internet, u okviru izdanja OS Windows 95. Rok od famoznih 10 dana I dok su „ljudi u odelima“ smišljali strategiju i naredne korake, kako bi svoje kompanije što bolje pozicionirali pred „internet bum“ koji je očekivao planetu, Ajk je stvarao novi jezik. Iako je imao samo 24 godine, iza sebe je već imao bogato iskustvo u kreiranju novih programskih jezika, jer je još kao student Univerziteta u Ilionisu osmislio jedan „samo za sebe“, kako bi eksperimentisao sa sintaksama. Takođe, kod prethodnog poslodavca, Silicon Graphics, osmislio je programski jezik koji je služio za kreiranje ekstenzija za alatke za nadgledanje mrežnog saobraćaja. Dakle, sam programski jezik za Ajka nije bio nikakav problem, njemu je najveći izazov predstavljao drugi deo zadatka, a to je da novonastali programski jezik „treba da liči na Javu, ali ne sme da joj predstavlja konkurenciju, treba da bude jednostavniji i da mogu da ga koriste i programeri amateri“, nešto slično kao Microsoft Visual Basic. Naravno, najvažnija stvar je bila da može lako da se „ugnezdi“ u Netscape browser. Rok od famoznih 10 dana je, u stvari, bio povezan sa planiranim objavljivanjem verzije Netscape 2.0 Beta. Ono što je Ajk zamislio bilo je to da „ugradi“ napredne funkcije u JavaScript, a da pritom ne koristi jezičku sintaksu, kako bi jezik na prvi pogled izgledao jednostavno i lagano, ali bi iskusni programeri mogli iskoristiti njegovu stvarnu moć. Osnovnu sintaksu je uzeo iz C programskog jezika. Čitav proces se dešavao u periodu od 6. do 15. maja 1995. godine, kada je „svetlost dana“ ugledao, programski jezik, prvobitno nazvan Mocha. Do septembra, naziv jezika promenjen je u LiveScript, da bi konačno u decembru Netscape i Sun Microsystems (njihova je Java) u zajedničkom saopštenju objavili nov naziv koji i danas poznajemo - JavaScript. E, sad, da li je tačna tvrdnja da je JavaScript nastao za 10 dana? Odgovor je i da i ne. Ono što je bila verzija Mocha i ovo što danas imamo, nema veze jedno sa drugim. JavaScript koji danas poznajemo je nastajao godinama, menjao se i prilagođavao vremenu. I sam Ajk je jednom izjavio da je inicijalna Mocha bila daleko od savršenog programskog jezika. U početku je „imala posla“ sa veoma jednostavnim web aplikacijama i to je razvojnom timu i samom Ajku dalo dosta vremena, da, praktično, u hodu i „iza kulisa“ doteruju ovaj projekat i ispravljaju nedostatke. JavaScript kao veliki pobednik u „ratovima pretraživača“ Ovu „bitku“ web browsera iz 1995.godine  Netscape je lagano dobio, ponajviše zahvaljujući Ajku, međutim, Microsoft se nije predavao tako lako. Stvorili su klon i nazvali ga „JScript“, što je dalje navelo Netscape da podnese zahtev da se JavaScript standarizuje u okviru ECMA (European Computer Manufacturers Association). Posle ovog događaja postalo je jasno da je JavaScript veliki pobednik u „ratovima pretraživača“.  Što se Ajka tiče, on je dalje nastavio svoj fantastični karijerni put tako što je 1998. godine, kao jedan od osnivača, osnovao Mozilu, čiji se Firefox pretraživač, praktično, smatra za naslednika Netscape-a. Mozilu je napustio 2014. godine, a nagradno pitanje za kraj bi moglo da bude, šta mislite, koja osoba stoji iza besplatnog i privatnosti korisnika okrenutog pretraživača Brave, koji je u ponudi od 2015. godine?

HelloWorld
3
19.10.2023. ·
5 min

Da li se isplati preći na Windows 11?

Windows 11 je popularan operativni sistem koji je dizajniran za širok spektar korisnika, uključujući tu i programere, naravno. Novi Microsoftov operativni sistem nudi nekoliko funkcija koje značajno mogu da unaprede iskustvo programiranja, kao što su bolje performanse, bezbednost i apdejtovani alati za development. Jedna od ključnih stvari koje Windows 11 donosi programerima jeste kompatibilnost sa velikim brojem programskih jezika i frameworkova. Bilo da koristite C++, Python, Javu ili neki drugi jezik, Windows će vam pružiti stabilnu sredinu za razvoj. Kada su performanse u pitanju, Windows 11 optimizovan je kako bi pružio brzinu i efikasnost sa kraćim vremenom butovanja, bržim lansiranjem aplikacija i poboljšanom stabilnošću sistema. Ovo može biti od velike pomoći programerima koji moraju da budu brzi i efikasni jer se smanjuje rizik od nailaženja na probleme koji mogu usporiti razvoj. Windows 11 donosi i unapređene bezbednosne funkcije kao što su poboljšani firewall i automatski apdejti kako bi dodatno zaštitio programsku sredinu od svih pretnji. Ovo će svakako značiti programerima koji rade sa osetljivim podacima i kritičnim sistemima. Pored ovoga, Windows 11 uključuje i poboljšane development alate kao što je Windows Sybsystem for Linux (WSL) koji dozvoljava programerima da koriste Linux bazirane alate direktno iz Windowsa. Sve ovo ukazuje na to da je Windows 11 solidan izbor za većinu programera kojima je potrebna pouzdana i efikasna platforma za razvoj, a kompatibilnost sa širokim spektrom jezika i frameworkova, poboljšane performanse i bezbednost čine ga efikasnom opcijom za sve vrste developera. Nikako ne bi trebalol zaboraviti ni novitete kao što je Dev Home koji bi trebalo da znatno olakšaju posao developerima. Dev Home je potpuno nova aplikacija koja se može preuzeti u Microsoft prodavnici aplikacija. Svrha Dev Home aplikacije jeste olakšani proces postavljanja nove mašine kao development sredine. Developeri mogu da se povežu sa GitHubom, kofigurišu i pokrenu WinGet kofiguracioni fajl kako bi preuzeli developer alate i programe automatski, kao i da postave poseban Dev Drive koji nudi više performansi i bezbednosti. Dev Drive kreiran je posebno za developere koji rade na projektima koji sadrže hiljade fajlove. U pitanju je posebna particija na postojećem drajvu koji je formatiran kao ReFS (Resilient File System) i koji nudi bolje performanse i bezbednost. Da li bi trebalo da pređete na Windows 11 ako ste programer? Pored svega što smo gore naveli, Windows 11 donosi i native podršku za Android aplikacije, proširujući softverske opcije za developere. Međutim, važno je u obzir uzeti i eventualne probleme sa kompatibilnošću kako biste bili sigurni da su svi alati i softver koji su vam potrebni kompatibilni sa novim operativnim sistemom. Jedan od problema bi mogli da budu prilično strogi sistemski zahtevi koji bi mogli da predstavljaju problem za sve sa starijim hardverom. Da li je Windows 11 bolja opcija od Linuxa? Oba operativna sistema imaju svoje mane i prednosti. Windows je poznat po prijateljskom okruženju i interfejsu, a tu je i znatno šira kompatibilnost, dok Linux više vole programeri koji traže veću otvorenost sistema, fleksibilnost i opcije za dodatna podešavanja. Na kraju dana, izbor između ova dva operativna sistema svodi se na potrebe i želje programera. Ako cenite bolji korisnički interfejs i softversku kompatibilnost, Windows je bolji izbor. Ukoliko vam je na listi prioriteta open-source softver, fleksibilnost i mogućnost dodatnog prilagođavanja, onda je Linux bolja opcija. Iako je najveća prednost Linuxa to što je besplatan, ali uz njega nećete dobiti korisničku podršku, već ćete sva rešenja morati sami da tražite onlajn. Sa druge strane, svaki Windows problem može biti rešen uz pomoć tehničke podrške. Najveći problem Windowsa 11 Ako bismo morali da izdvojimo najveću manu, onda bi to svakako bila kompatibilnost sa starijim hardverom. Brojni korisnici naišli su na probleme jer stariji hardver nije radio kako treba, ili jednostavno nisu mobli da instaliraju Windows 11 na svoje sisteme. Najčešći problemi koji su prijavljivani: TPM 2.0: Windows 11 zahteva trusted Platform Module 2.0 čip koji nije prisutan na mnogim starijim matičnim pločama. Ovo može dovesti do problema sa kompatilnošću. CPU kompatibilnost: Windows 11 ima minimalni zahtev za Intel i3 ili AMD Ryzen 1 procesor. Mnogi stariji sistemi ne mogu da izađu u susret ovom zahtevu. Windows 11 zahteva barem 16GB slobodnog prostora za instalaciju, što može biti problem za korisnike sa manjim kapacitetom interne memorije. Problemi sa drajverima: Pojedini korisnici prijavili su probleme sa drajverima na starijem hardveru koji su dovodili do slabijih performansi. Najveće mane Iako smo jasno naveli sve prednosti, Windows 11 ipak nije bez mana: Problemi sa kompatibilnošću kada je u pitanu stariji hardver ili softver Ograničene opcije modifikovanja i prilagođavanja sistema korisniku Problemi sa privatnošću usled Microsoftove politike prikupljanja podataka Potencijalni problemi sa performansama usled slabijeg hardvera Ograničena podrška za određene formate dokumenata i protokole Ograničene opcije za promenu fabričkog brauzera i mejl klijenta Potencijalni problemi sa kompatibilnošću pojedinih gejming periferala i dodatne opreme Ograničene mogućnosti onesposobljavanja pojedinih funkcija kao što su Cortana i OneDrive Potencijalni problemi sa kompatibilnošću pri upotrebi anti-virus softvera trećih strana Ograničene opcije za promenu endžina za pretragu unutar Microsoft prodavnice Na kraju dana, Windows 11 je više nego solidan izbor za programere i nudi nekoliko funkcija koje će im svakako biti od koristi. Nova Microsoft prodavnica sadrži aplikacije za programiranje kako biste lakše pronašli i koristili alate koji su vam potrebni. Poboljšani Windows Sunsystem for Linux omogućava lakšu integraciju sredina za development baziranih na Linuxu, a novi alati komandne linije dodatno olakšavaju rad. Drugim rečima, sve što smo naveli ukazuje na to da je Windows 11 zbog svoje efikanosti, performansi i bezbednosti svakako operativni sistem o kom bi programeri trebalo da razmisle.

11.09.2023. ·
2 min

Zašto većina programera treba da nauči osnove funkcionalnog programiranja

Objektno-orijentisano programiranje (OOP) dominira većim delom savremene softverske industrije. Jezici kao što su Java, C++, C# i Python pružaju moćne alate i paradigme koje omogućavaju razvoj sofisticiranih aplikacija. Međutim, postoji još jedan pristup programiranju koji dobija sve veću popularnost - funkcionalno programiranje (FP). I dok se možda čini da su OOP i FP dijametralno suprotni, oni se zapravo mogu međusobno dopuniti. Evo nekoliko razloga zašto bi programeri koji praktikuju OOP trebali da se upuste u učenje nekog od funkcionalnih jezika. Razumevanje različitih paradigmi: Programiranje nije samo o sintaksi i alatima. Ono je i o načinu razmišljanja. Učenjem funkcionalnog programiranja, programeri se izlažu drugačijem načinu razmišljanja i rešavanju problema. Ova raznolikost može poboljšati sposobnost programera da bira pravu paradigmu za određeni problem. Bezbednost i pouzdanost koda: Funkcionalno programiranje često naglašava neizmenljivost i čiste funkcije (funkcije koje ne izazivaju sporedne efekte). Ovi koncepti mogu značajno smanjiti greške u kodu, čineći softver stabilnijim i predvidljivijim. Povećana produktivnost: Mnogi funkcionalni jezici nude snažne apstrakcije koje omogućavaju brži razvoj softvera. Haskell, na primer, pruža moćne tipove podataka i funkcije višeg reda koje mogu značajno smanjiti količinu potrebnog koda. Lakše paralelno izvršavanje: U vreme kada se hardver sve više oslanja na višejezgarnu arhitekturu, sposobnost paralelnog izvršavanja postaje ključna. Funkcionalno programiranje, sa svojim naglaskom na neizmenljivost i čiste funkcije, prirodno je prilagođeno paralelnim operacijama. Unapređenje veština: Baš kao što učenje novog jezika može poboljšati vaše sposobnosti u maternjem jeziku, učenje funkcionalnog programiranja može unaprediti vaše veštine u OOP. Možete početi da ugrađujete neke od principa FP-a u vaš OOP kod, čineći ga efikasnijim i čistijim. Interoperabilnost: Savremeni softverski projekti često kombinuju različite tehnologije i paradigme. Na primer, Scala je jezik koji kombinuje objektno-orijentisano i funkcionalno programiranje. Poznavanje oba pristupa može vam pružiti prednost kada radite na takvim projektima. Priprema za budućnost: Dok je OOP trenutno dominantna paradigma, trendovi u industriji se stalno menjaju. Funkcionalno programiranje postaje sve popularnije, posebno u određenim oblastima poput distribuiranih sistema, analize podataka i web programiranja. Iako objektno-orijentisano programiranje nudi mnoge prednosti, postoji mnogo toga što programeri mogu naučiti iz funkcionalne paradigme. Učenje funkcionalnog programiranja može vam pružiti nove alate, tehnike i perspektive koje će obogatiti vaše veštine kao programera. U današnjem brzo evoluirajućem svetu tehnologije, prilagodljivost i kontinuirano učenje su ključni, a razumevanje više paradigmi je korak u pravom smeru.

29.08.2023. ·
2 min

Microsoft Bot Framework: Alat za novo doba digitalne komunikacije

Danas, kada četbotovi polako postaju neizbežan deo svakodnevnog života, kako za potrošače, tako i za preduzeća, Microsoft Bot Framework se izdvaja kao rešenje koje je efikasno i sveobuhvatno, pružajući programerima resurse i podršku u svakoj fazi razvoja četbotova. Razumevanje koncepta Microsoft Bot Framework je kolekcija servisa, alata i SDK-ova koji omogućavaju brz i efikasan razvoj četbotova. Tri glavne komponente Framework-a su: Bot Builder SDK: koji omogućava programerima da koriste C# ili Node.js za izgradnju dijaloga i upravljanje razgovorima. Bot Connector: koji povezuje četbotove sa različitim komunikacionim platformama poput Slacka, Microsoft Teams-a ili Facebook Messenger-a. Bot Service: hostovan na Azure, koji omogućava kontinuiranu integraciju i isporuku, upravljanje resursima i analitiku. Strategija i implementacija Proces razvoja četbotova uključuje planiranje, definisanje ciljeva, razumevanje publike i odabir pravog programskog jezika. Dizajn i razvoj podrazumevaju upotrebu Bot Builder SDK-a za izradu kompleksnih dijaloga, implementaciju LUIS-a (Language Understanding Intelligent Service) za obradu prirodnog jezika, i povezivanje sa određenim kanalima putem Bot Connector-a. Testiranje se vrši uz pomoć Microsoft-ovog emulatora za testiranje četbotova u lokalnom okruženju, kao i mogućnost testiranja na različitim platformama. Razmeštanje je omogućeno kroz Bot Service, koji omogućava brzo i pouzdano razmeštanje četbotova na Azure, uz praćenje i analizu korišćenja. Međutim, iako je Microsoft Bot Framework snažan alat, postoje izazovi kao što su sigurnost i održavanje jezične konzistentnosti. Međutim, njegova fleksibilnost i mogućnost prilagođavanja obećavaju svetlu budućnost za četbotove. Industrije koje profitiraju od četbotova Kupovina i maloprodaja: Četbotovi u ovom sektoru mogu pružiti instant podršku kupcima, voditi ih kroz proces kupovine i čak pružiti personalizovane preporuke. Bankarstvo i finansije: Četbotovi su u mogućnosti da odgovaraju na upite o stanju računa, transakcijama i drugim finansijskim uslugama, smanjujući tako opterećenje službe za korisničku podršku. Zdravstvena zaštita: U zdravstvu, četbotovi mogu pomoći u zakazivanju termina, pružanju informacija o lekovima i savetovanju u vezi sa osnovnim zdravstvenim problemima. Putovanja i turizam: Četbotovi su sposobni da pružaju informacije o destinacijama, smeštaju, letovima, i tako olakšaju planiranje putovanja. Obrazovanje: U oblasti obrazovanja, četbotovi mogu služiti kao učitelji i nastavnici, pružajući učenicima i studentima pomoć u učenju i razumevanju složenih tema. Značaj četbotova je neosporan, a njihova primena širi se preko različitih industrija, čineći ih ključnim alatom u modernom poslovanju. Kroz Microsoft Bot Framework, pristup ovim moćnim alatima je pojednostavljen, omogućavajući organizacijama da iskoriste pun potencijal ove inovativne tehnologije.

HelloWorld
0
16.06.2023. ·
3 min

WebAssembly - alternativa JavaScript-u

Ukoliko se do sada niste susreli sa WebAssembly-jem definitivno vredi da odvojite malo vremena i proučite šta sve ovaj alat može da ponudi. Ukratko, WebAssembly je nastao 2017. godine sa ciljem da se ponudi alternativa JavaScript-u (koji, iako je među najpopularnijim programskim jezicima, ima veoma izražene mane) prilikom pisanja frontend koda (koda koji se ne izvršava na serverima već na korisnikovoj mašini). Glavna razlika između WebAssembly-a i JavaScript-a je u tome što WebAssembly omogućava izvršavanje koda napisanog u drugim jezicima, kao što su C/C++ ili Rust, dok je JavaScript specifičan jezik za web i već se izvršava u pretraživačima (browser-ima). WebAssembly pruža veću brzinu izvršavanja i sigurnost, dok JavaScript nudi jednostavnost i široku podršku.   Od 2017. godine, kada je i nastao, nastalo je dosta alata koji omogućavaju da se kod pisan u drugim programskim jezicima umesto u običan asemblerski kod - kompajlira u WebAssembly kod, čime postaje dostupan za korišćenje iz pretraživača. Ljudima je, osim ideje da prave nove aplikacije i prevode ih u WebAssembly, palo na pamet da pokušaju da u njega prebace i neke postojeće programe - tako smo čak dobili i verzije nekih od ranije veoma popularnih video igrica koje možemo pokrenuti iz svog pretraživača (kao što su DOOM iz 1993. godine, Fallout 2, SimCity 2000 itd).  Koje su to prednosti koje WebAssembly nudi?  Efikasnost izvršavanja: WebAssembly je dizajniran da se izvršava brže od JavaScripta. Wasm kod se prevodi u binarni format koji se izvršava u virtualnoj mašini pretraživača. Ovaj binarni format je dizajniran da bude efikasan i brz za izvršavanje, omogućavajući optimizacije koje se mogu postići na niskom nivou.  Bliskost mašinskom jeziku: WebAssembly koristi mašinski jezik specifičan za virtualnu mašinu pregledača, što omogućava da se kod izvršava na nižem nivou od JavaScripta. To znači da se kompleksne operacije i algoritmi mogu izvršavati brže jer je pristup hardverskim resursima direktniji.   Kontrola memorije: WebAssembly omogućava programerima precizniju kontrolu nad memorijom u poređenju s JavaScript-om. Ovo je posebno korisno za aplikacije koje zahtevaju rad s velikim količinama podataka ili izvođenje zahtevnih algoritama. Precizna kontrola memorije omogućava efikasnije upravljanje podacima i izbegavanje nepotrebnih alokacija i dealokacija.  Primeri framework-ova koji omogućavaju jednostavan rad sa WebAssembly-jem:  Blazor: Blazor u suštini nudi prevođenje C# u WebAssembly, a kao i sam C# jezik, razvio ga je i održava ga Microsoft. Blazor nudi dvije glavne varijante: Blazor Server i Blazor WebAssembly. Blazor Server koristi SignalR za održavanje veze sa serverom i omogućava dinamičko ažuriranje korisničkog interfejsa, dok Blazor WebAssembly izvršava C# kod direktno u pregledaču, što omogućava offline funkcionalnost i nezavisnost od servera.  Rust sa Yew-om: Yew je Rust-ov frontend framework inspirisan React-om koji omogućava razvoj web aplikacija koristeći Rust jezik. Yew koristi WebAssembly za izvršavanje Rust koda u web pretraživaču. On se ističe po performansama, sigurnosti i Rust-ovoj filozofiji "zero-cost abstractions". Yew koristi virtualni DOM (Document Object Model) za efikasno ažuriranje korisničkog interfejsa samo u delovima koji su se promenili. Takođe nudi mogućnost razvoja po komponentama, rukovanja događajima i rad s asinhronim zahtevima.  U poređenju sa već poznatim JavaScript framework-ovima, Yew i Blazor imaju manji ekosistem, manje su prihvaćeni od strane inženjera i zahtevaju učenje novog jezika (Rust ili C#). Takođe, izvršavanje putem WebAssembly-a može imati neočekivane poteškoće u odnosu na JavaScript, jer mogu zahtevati dosta više koda da bi se neke jednostavne stvari uradile. 

14.06.2023. ·
3 min

Intel ili AMD – koji procesor je bolji izbor za programere?

Ako si programer koji svakodnevno koristi više aplikacija za kodiranje u isto vreme, potreban ti je procesor koji je dovoljno brz da izađe na kraj sa svim tim zahtevnim procesima.  Bez obzira na svestranost i broj aplikacija koje koristite, izbor procesora je prilično oskudan i svodi se na dve opcije na tržišu – Intel i AMD.  Ukoliko koristite jezičko programiranje, onda i Intel i AMD koriste isti set instrukcija. Međutim, ukoliko je vaš fokus na dubokom učenju, podacima, visual studiu, C++, Pythonu, Javi... onda bi pažljiv odabir procesora mogao da vam znatno olakša život.  Zahtevi novih programera naspram onih iskusnijih koji rade na kompleksnijim razvojnim projektima su različiti, i zbog toga se postavlja pitanje: Da li je skupi Intel CPU pravi izbor za sve, ili za prvu grupu posao može obaviti i prosečan AMD procesor?  Nakon čitanja narednih faktora, sigurni smo da ćete lakše doneti odluku o vašem budućem procesoru.  Šta čini neki procesor boljim izborom za programiranje? Jezgra   Kada su u pitanju jezgra, Intel ili AMD procesor koji nudi izuzetne single-core performanse je dovoljno dobar da izvrši sve vaše programerske zahteve.  Možete da kupite i procesor sa više jezgara, ali bi on takođe trebalo da isporuči izuzetne single-core rezultate.  Drugim rečima, procesor sa jednim jezgrom i većom clock brzinom će bez ikakve sumnje unaprediti performanse vaših programa.  Međutim, ukoliko se bavite razvojem igara, onda je najbolji izbor procesor sa više jezgara. AMD nudi više jezgara po nižoj ceni, dok su Intelovi procesori skuplji i poseduju manji broj jezgara.  Sa druge strane, Intel je ispred AMD-a kada su u pitanju single-core performanse, a to je nešto što vam je zaista potrebno ako tražite procesor za programiranje.  Pritom, ukoliko koristite više aplikacija kao što su Visual Basic i Python, C++, recimo, onda vam je potrebno više jezgara.  Odabir generacije I Intel i AMD mogu da obave većinu poslova koje im nametnete, sem ukoliko ste se fokusirali na AI duboko učenje ili data science. Onda vam je potreban procesor koji je u stanju da brže izlazi na kraj sa velikim setovima podataka.  Takođe, ukoliko vaši projekti imaju veze i sa grafikom, onda se AMD nameće kao idealan izbor.  Intel procesori novije generacije (Core i7 i Core i9) pokazali su se kao odličan izbor za programere, dok su AMD Ryzen 7 procesori favoriti kada su u pitanju performanse u softverskom razvoju.  Za one koji tek ulaze u programiranje i kojima je potreban CPU za osnovne zadatke, Intel Core i5 i Ryzen serija 5 procesora su više nego adekvatan izbor.  Zaključak Kodiranje iz godine u godinu postaje sve kompleksnije. Od pisanja osnovnih komandi do mašinskog učenja, gotovo sve u back endu zahteva kodiranje. Kompleksne programerske aplikacije više zavise od single-core performansi. I tu je Intel u većoj prednosti, dok je AMD mnogo bolji u ponudi sa više jezgara.  Ako ste profesionalni programer, Intel bi bio bolji izbor za savladavanje kompleksnih kompjuterskih zadataka, dok je za sve one na nešto nižem nivou znanja i obaveza AMD više nego solidan izbor. 

HelloWorld
2
Da ti ništa ne promakne

Ako želiš da ti stvarno ništa ne promakne, prijavi se jer šaljemo newsletter svake dve nedelje.