Širom Amerike tehnološke kompanije ubrzano grade i proširuju data centre neophodne za razvoj i rad sistema veštačke inteligencije. Ova postrojenja sastoje se od hiljada servera koji rade bez prestanka, što zahteva snažne sisteme za hlađenje, rezervne agregate i ogromnu potrošnju električne energije i vode.
Sve to proizvodi i konstantnu niskofrekventnu buku i vibracije, zbog čega građani koji žive u blizini novih data centara sve češće protestuju, podnose tužbe i zahtevaju ograničenja. Jedan od poznatijih primera je grad Dowagiac u Mičigenu, gde se, prema navodima stanovnika, nivo buke kreće između 60 i 78 decibela.
Na lokalnom nivou, osim tužbi, donose se zabrane i moratorijumi na izgradnju data centara, potpisuju peticije, organizuju protesti i sprovode studije o njihovom uticaju na životnu sredinu. Kritičari ukazuju i na to da veliki projekti ne donose nužno proporcionalan broj novih radnih mesta, dok se milijarde i trilioni dolara ulaganja u AI industriju troše na infrastrukturu koja omogućava skladištenje i obradu ogromnih količina podataka.
Sve je to rezultiralo sve većim otporom američke javnosti i pritiskom na vlasti. Sjedinjene Američke Države trenutno imaju oko 5.400 data centara, više nego bilo koja druga zemlja na svetu.
Amerikanci sve više pružaju otpor data centrima
Pobuna protiv data centara prelazi granice tradicionalnih političkih podela. Prema najnovijoj Gallupovoj anketi, 71 odsto Amerikanaca protivi se izgradnji AI data centra u svojoj lokalnoj sredini, dok je 48 odsto snažno protiv. Samo 27 odsto ispitanih podržava takvu izgradnju.
Razlozi za protivljenje uglavnom se odnose na uticaj data centara na životnu sredinu, potrošnju vode i električne energije, ali i na kvalitet života ljudi koji žive u njihovoj blizini.
Njujork je u julu postao prva američka savezna država koja je uvela moratorijum na izgradnju velikih data centara. Obustava traje godinu dana, a cilj je da se u međuvremenu utvrde standardi kojih će kompanije morati da se pridržavaju kako bi se ograničio uticaj ovih postrojenja na životnu sredinu, uključujući potrošnju električne energije i vode.
Slična ograničenja razmatrana su i u drugim američkim državama i lokalnim zajednicama, dok se broj projekata koji nailaze na otpor povećava. Prema podacima organizacije Data Center Watch, 75 velikih projekata u SAD bilo je blokirano ili odloženo samo tokom prvog kvartala 2026. godine.
Problem, međutim, nije samo američki.
Slična ograničenja postoje i u Singapuru, Irskoj, odnosno Dablinu, Holandiji, odnosno Amsterdamu, kao i u Danskoj, koja se među prvim nordijskim zemljama suočila sa ovim problemom nakon naglog porasta zahteva za priključenje novih data centara na elektroenergetsku mrežu.
U Evropi trenutno postoji više od 3.000 data centara, a planira se značajno povećanje njihovog broja u narednim godinama.
Šta se dešava sa data centrima u Srbiji?
U Srbiji posluje 13 operativnih data centara, koji obuhvataju kako državne strateške objekte, tako i komercijalne centre u vlasništvu telekomunikacionih operatera i IT kompanija.
Najveći i najmoderniji regionalni centar u našoj zemlji otvoren je krajem 2020. godine u Kragujevcu. Prostire se na oko 14.000 kvadratnih metara i predstavlja osnovu za čuvanje podataka državne uprave, građana i komercijalnih partnera, a u narednim godinama planirano je i proširenje njegovih kapaciteta.
U međuvremenu, dok se širom sveta grade novi data centri, ekstremne temperature i sve veći pritisak na prirodne resurse dodatno pojačavaju zabrinutost zbog njihovog uticaja.
Ove godine nivo reka u delovima Evrope bio je izuzetno nizak, dok su požari zahvatili veliki deo kontinenta, od Španije i Italije, preko Hrvatske i Grčke, pa sve do Belgije i Francuske.
Jasno je da zabrinutost zbog potrošnje vode i energije nije bez osnova. Ali postavlja se pitanje: da li je uopšte moguće zaustaviti ili bar značajno ograničiti dalju izgradnju novih data centara u trenutku kada razvoj veštačke inteligencije dramatično povećava potrebu za računarskom infrastrukturom?
Potrošnja električne energije raste zajedno sa razvojem AI-ja. Veći data centar snage 56 MW može da troši količinu električne energije uporedivu sa potrošnjom grada veličine Kragujevca, dok se do 2030. godine očekuje dalje značajno povećanje globalne potrošnje električne energije povezane sa data centrima.
AI revolucija zato više nije samo pitanje softvera i novih modela. Ona postaje i pitanje prostora, energije, vode i kvaliteta života ljudi koji žive tamo gde se gradi infrastruktura za veštačku inteligenciju.
A upravo tu nastaje sve veći sukob: koliko smo spremni da promenimo svoje okruženje zarad razvoja AI-ja i ko bi trebalo da snosi cenu tog razvoja?
0 komentara