U IT industriji titule se često menjaju brže nego realna odgovornost. Dok je prelazak sa junior na medior poziciju najčešće jasan i merljiv kroz tehnički napredak, granica između mediora i seniora mnogo je suptilnija – i često predmet rasprave. Da li senior postajemo kada sakupimo dovoljno godina iskustva? Kada naučimo određeni tehnološki “stack”? Ili tek onda kada počnemo da razmišljamo šire od sopstvenog koda?
U vremenu kada kompanije traže ljude koji ne samo da isporučuju zadatke, već razumeju biznis, preuzimaju ownership i vode druge, definicija senioriteta postaje kompleksnija.
Kako bismo sagledali ovu temu iz dve perspektive – one koja procenjuje i one koja svakodnevno živi tu tranziciju – razgovarali smo sa Nebojšom Horvat Cingerom, CTO-om u jednoj kanadskoj kompaniji i suvlasnikom, koji odlučuje da li je neko medior ili senior, kao i sa preduzetnikom Milanom Rašljićem, Senior Full-Stack developerom, koji je podelio iskustvo prelaska na viši nivo.
Presudno je preuzimanje odgovornosti
Prema rečima Nebojše Horvat Cingera, presudno za prelazak iz mediora u seniora nije broj godina iskustva, već sposobnost preuzimanja odgovornosti za projekat u celini.
„Podrazumeva se određeni nivo tehničkog znanja i iskustva, ali to ne mora biti 10 godina. Neko može nakon tri godine voditi projekte, a neko će 10 godina biti medior. Sposobnost da se bude ‘vlasnik’ nekog projekta od početka do kraja, komunikacija sa ekipom i odgovornost da se projekat uspešno isprati do kraja, uključujući testiranje, promociju i sve ostale faze, to je ono što pravi razliku“, navodi Horvat Cinger.
On objašnjava za Hello World da je medior tehnički potkovan, poznaje tehnologije i ume da rešava tehničke zadatke, dok senior razume problem koji rešava i svestan je da je tehnologija sredstvo, a ne cilj.
„Medior ume da prati uputstva, a senior ‘kopa’ dok se projekat ne definiše na način koji razume i odobri klijent. Senior ume da rastavi nejasan korisnikov problem na sastavne delove i prosledi ga drugim kolegama, po potrebi“, ističe on.
Suštinska razlika, kako sumira, leži u razmišljanju o tehnologiji i o vrednosti koja se isporučuje korisniku.
Senior ne mora biti team lead, ali mora voditi projekat
Prema njegovoj oceni, senior ne mora nužno voditi ljude, ali mora odgovorno sarađivati sa širom ekipom, tehničkom i netehničkom, na način koji vodi ka uspešnom završetku projekta.
„Seniori često napreduju u team lead poziciju, ali to nije obavezno. Međutim, umeju da vode projekat – bez obzira na to da li su sami na njemu ili rade sa kolegama“, kaže Horvat Cinger.
Govoreći o najčešćim greškama mediora koji žele da ubrzaju napredovanje, on navodi zapostavljanje „mekih“ veština.
„Programeri često vide napredak kroz broj jezika koje znaju, Cloud platforme koje su koristili ili kompleksnost projekata. To je zabluda. Vrednost se donosi korisniku kroz razumevanje i rešavanje problema, a ne dokazivanjem poznavanja tehnologije“, naglašava Horvat Cinger.
Njegov savet mediorima jeste da krenu od korisnika: da postavljaju pitanja dok u potpunosti ne razumeju njegov ugao, da nauče da objašnjavaju svoj pristup bez tehničkog žargona, kao i da razvijaju pregovaranje, planiranje, organizaciju, dokumentaciju, mentorstvo i rešavanje konflikata.
Promena načina razmišljanja, a ne godina staža
Iz perspektive zaposlenog, Milan Rašljić smatra da se dug staž više ne može posmatrati kao glavni razlog za povišicu niti kao merilo senioriteta.
„Prelazak sa mediora na seniora je manje stvar godina iskustva, a više promena u načinu razmišljanja i preuzimanju odgovornosti“, navodi Rašljić.
Kao medior, objašnjava, dobijate jasno definisane zadatke i fokus je na implementaciji.
„Kada pitaš ‘kako ovo da uradim’, očekuje se da zadatak uradiš kvalitetno i u razumnom roku.“
Sa druge strane, kao senior definišeš rešenje, a često i sam problem.
„Postavljaš dodatna pitanja i razmišljaš o mogućim ishodima i rizicima. Uključen si u arhitekturu, tehničke odluke, procene, code review, mentorstvo, organizaciju rada i dokumentovanje“, kaže on.
Senior razmišlja o performansama, skalabilnosti i održavanju koda za jednu do tri godine unapred, o rizicima, uštedi vremena i resursa, prioritetima, optimizaciji procesa, ali i o korisnicima i poslovnoj vrednosti funkcionalnosti.
„Senior pita: da li ovo uopšte treba da radimo i kako da napravimo da sutra ne postane problem?“
Manje pisanja koda, više vlasništva nad sistemom
Najveća promena, prema njegovim rečima, jeste prelazak sa samog pisanja koda na vlasništvo nad sistemom i odlukama.
„Manje pisanja koda, a više ‘papirologije’“, slikovito opisuje Rašljić.
Kako kaže, trenutak kada shvatite da ste postali senior najčešće dolazi kada drugi počnu da dolaze po vaše mišljenje, procenu i rešenja.
Na sastancima više ne čekate zadatak, već predlažete rešenja i prepoznajete probleme unapred: potencijalne probleme sa deployment-om, skaliranjem, rokovima ili prioritetima.
Code review postaje prirodan proces u kojem se ne proverava samo da li nešto radi, već da li je dugoročno održivo i kvalitetno rešenje, kaže naš sagovornik i dodaje da dokumentovanje postaje standard jer štedi vreme i smanjuje nesporazume.
„Počinješ da razmišljaš o posledicama odluka, ne samo o implementaciji“, naglašava Rašljić.
Veći i drugačiji pritisak
Sa višim nivoom dolazi i drugačiji pritisak.
Kao medior, pritisak je da zadatak bude završen i da radi. Kao senior, pritisak dolazi iz tehničkih odluka koje utiču na ceo tim, iz procena vremena, rešavanja produkcionih problema, odgovornosti za kvalitet sistema i podrške timu.
Od seniora se očekuje samostalnost, pouzdanost i stabilnost u kriznim situacijama, kao i komunikacija sa menadžmentom, klijentima i product timom.
„Senior ne mora imati odgovor na sve, ali mora znati kako da dođe do rešenja. To je osoba kojoj se tim obraća kada se pojavi ozbiljan problem u produkciji“, kaže Rašljić.
Rašljić poručuje mediorima da počnu da preuzimaju ownership i pre nego što dobiju titulu, da razmišljaju o edge case-ovima, uticaju na ostatak sistema, deploy-u, rizicima i unapređenju postojećeg koda.
Takođe, naglašava važnost šire perspektive: kako će se nešto održavati, ko će menjati kod za šest meseci i da li postoji jednostavnije rešenje.
Soft skills, prema sagovornicima, predstavljaju ključnu komponentu senioriteta. U modernom razvoju proizvoda važno je pronaći balans između kvaliteta i brzine, uz princip „dovoljno dobro, ali održivo“.
Izreke „Perfekcionizam je neprijatelj napretka“ i „Bolje je završeno nego savršeno“, često pripisane Winstonu Churchillu, kako ističe Rašljić, ne znače snižavanje standarda, već razumevanje trade-off-a između kvaliteta, vremena i poslovnih ciljeva.
„Upravo sposobnost balansiranja između ta tri faktora predstavlja jednu od ključnih odlika iskusnog seniora“, zaključuje on.
Sagovornici portala Hello World se slažu u jednoj jednostavnoj definiciji: medior rešava zadatke, a senior rešava probleme, i sprečava buduće probleme.
0 komentara