Decenijama tehnološka industrija upada u istu zamku. Pojavi se nova tehnologija proglašena za “sledeću veliku stvar”, investicije naglo porastu, a kompanije pokušavaju da je primene i tamo gde nema realnu vrednost.
Kada se prašina slegne, često ostanu napušteni projekti, ogromna ulaganja i razočarana očekivanja.
Istraživanje koje je 2025. objavio HostingAdvice pokazalo je da su mnoge migracije tehnologija i programskih jezika pokrenute više zbog hajpa nego zbog dokazanih rezultata. Sličnu sliku daje i MIT analiza generativne veštačke inteligencije: iako je oko 80% kompanija pokrenulo AI pilot-projekte, samo oko 5% njih završilo je kao uspešno produkciono rešenje.
Kako objašnjava Derek Holt, direktor platforme Digital.ai, ovo je primer poznatog Amarinog zakona: ljudi imaju tendenciju da precene uticaj tehnologije na kratke staze, a potcene ga na duže.
Kada tržište preplave velika očekivanja i investicije, strah od propuštanja prilike često gura kompanije ka tehnologijama koje još nisu spremne za realnu primenu.
Blockchain
Blockchain je jedan od najpoznatijih primera tehnološkog hajpa poslednje decenije.
Distribuirani registar trebalo je da transformiše brojne industrije i postane temelj takozvanog weba 3.0. Iako i dalje pokreće kriptovalute i decentralizovane finansije, masovna primena blockchaina u poslovnim sistemima nikada nije zaživela.
Kajl Kampos, tehnički direktor kompanije CloudBolt, navodi da su mnoge kompanije uložile značajne resurse u blockchain projekte, ali su ih kasnije napustile jer su troškovi i složenost nadmašili koristi.
Liz Fong-Džouns iz kompanije Honeycomb dodaje da je osnovni problem jednostavan: blockchain je često spora i skupa baza podataka, a u većini slučajeva postoje efikasnija rešenja.
Industriju su dodatno pogodile prevare povezane sa kriptovalutama. Prema podacima FBI-ja, američki građani su 2024. izgubili oko 9,3 milijarde dolara u kripto prevarama.
Pouka je jasna: tehnologije koje obećavaju univerzalna rešenja često se sudare sa realnošću.
Metaverse
Metaverse je tokom pandemije predstavljen kao sledeća digitalna revolucija.
Kompanije su govorile o virtuelnim kancelarijama, sastancima u VR-u i potpuno novom načinu rada. Ideju su snažno promovisali Mark Zakerberg iz Mete, Satja Nadela iz Microsofta i konsultantske kuće poput Accenturea.
U praksi se to nije dogodilo.
AR i VR tehnologije pronašle su mesto u igrama i specifičnim treninzima, ali ideja da će virtuelna realnost postati svakodnevno radno okruženje pokazala se preterano optimističnom.
Visoka cena opreme, slab interes za VR sastanke i nedostatak ključne aplikacije koja bi privukla masovno tržište brzo su ohladili entuzijazam.
Pouka: velike vizije bez jasnog interesa korisnika retko postaju realnost.
Big Data
Big data je pre više od decenije predstavljena kao sledeća velika revolucija u analizi podataka.
Konsultantska kuća McKinsey još 2011. nazvala je velike podatke “novom granicom inovacija”. Ideja je bila jednostavna: skladištite ogromne količine podataka i iz njih izvlačite vredne uvide.
U praksi su mnoge kompanije završile sa ogromnim “jezerima podataka” koja su postala skupe i neefikasne baze informacija.
Šenon Mejson iz kompanije Tempo Software kaže da su mnoga od tih jezera zapravo postala “močvare podataka” koje su povećale složenost sistema, ali nisu donele očekivane poslovne uvide.
Ipak, ideja o velikim podacima nije potpuno nestala. Danas se nada polaže u AI alate koji bi mogli da olakšaju analizu ogromnih skupova podataka.
Pouka: ako tehnologija ne može jasno da pokaže poslovnu vrednost, vrlo brzo postaje teret.
SOA
Service-oriented architecture ili SOA bila je popularna ideja početkom dvehiljaditih.
Cilj je bio da se monolitni sistemi razbiju na servisne komponente koje mogu međusobno da komuniciraju i ponovo koriste funkcionalnosti.
U teoriji, to je trebalo da donese veću fleksibilnost i brži razvoj softvera. U praksi, projekti su često zapinjali zbog složenih standarda, problema sa orkestracijom i nejasnog vlasništva nad servisima.
Ipak, SOA nije bila potpuni promašaj.
Iz tog pristupa razvila se moderna API ekonomija. Danas gotovo 90% developera koristi API-je, a veliki deo modernih cloud sistema zasniva se upravo na njima.
Pouka: ponekad trend sam po sebi ne uspe, ali ideje koje pokrene ostave dugotrajan uticaj.
NFT
NFT-jevi su predstavljeni kao revolucionarni način da se dokaže vlasništvo nad digitalnim sadržajem.
U jednom trenutku digitalne slike prodavale su se za milione dolara, a NFT je promovisan kao nova investiciona klasa i budućnost digitalne ekonomije.
Međutim, već do 2023. većina NFT projekata izgubila je gotovo svu vrednost.
Balon je pukao, tržište se urušilo, a broj copycat projekata i prevara dodatno je narušio poverenje u ovu tehnologiju.
Iako postoje pojedinačni eksperimenti, poput NFT karata za događaje ili putovanja, šira primena u IT industriji nije zaživela.
Pouka: tehnologija koja zavisi isključivo od javnog uzbuđenja može nestati jednako brzo kao što je nastala.
Generativna AI
Generativna veštačka inteligencija je najnoviji tehnološki talas koji izaziva ogromna očekivanja.
Šenon Mejson ukazuje na MIT istraživanje prema kojem je čak 95% AI pilot projekata završilo bez jasnog rezultata. Slične procene pojavljuju se i u analizama McKinsey-a, gde veliki deo AI inicijativa ostaje u fazi eksperimenta.
Problem često nije tehnologija, već način primene.
Mnoge kompanije pokušavaju da uvedu AI bez jasnog poslovnog cilja. Zbog toga sve više stručnjaka smatra da će budućnost pripasti manjim i fokusiranim AI aplikacijama koje rešavaju konkretne probleme.
Za razliku od nekih prethodnih trendova, generativna AI ipak ima realne primene, posebno u razvoju softvera i automatizaciji određenih zadataka.
Pouka: čak i tehnologije koje donose realne rezultate zahtevaju zrelu i preciznu primenu.
Šta možemo da naučimo iz tehnoloških talasa
Retko je lako prepoznati kada industrija upada u zamku hajpa. Investicije, medijska pažnja i strah od propuštanja prilike često zamagle realnu sliku.
To ne znači da su sve ove tehnologije bile bez vrednosti. Mnoge od njih podstakle su inovacije i otvorile put novim idejama.
Ali razlika između obećanja i realnosti često postaje jasna tek kada se hype talas povuče.
Kako kaže Šenon Mejson: “Novitet nije isto što i vrednost.”
0 komentara