25.02.2022. ·
7 min

IT-jevci ruše mitove: Ako hoćeš da naučiš, posao mora da ti prođe “kroz prste”

IT-jevci ruše mitove: Ako hoćeš da naučiš, posao mora da ti prođe “kroz prste”

Novi vebinar pod nazivom „Mitovi i predrasude o IT-jevcima“, u organizaciji našeg sajta HelloWorld.rs, privukao je brojne gledaoce atraktivnom tematikom i prilikom da se edukuju i saznaju korisne informacije iz „prve ruke“.Odgovore na pitanja poput da li početna plata programera iznosi 2.000 evra, zašto vlada  mišljenje da programeri nemaju život, da li je samo fakultetska diploma relevanto merilo znanja i zbog čega je važan portfolio, potražili smo kod eksperata iz najbrže rastuće industrije u Srbiji.

U goste su nam došli Sebastian Novak, Computer Software Engineer iz kompanije VEED, Jovana Milosavljević iz AptarGroup i Luka Erdeljanović, Scrum Master and Software Engineer iz kompanije SYRMIA. Ulogu moderatora preuzela je Bojana Ćirić sa sajta HelloWorld.rs koja je sa panelistima razgovarala o najčešćim predrasudama u vezi sa IT stručnjacima.

Plata od 2000 evra za juniora

Naši govornici se slažu da vladaju brojna nerealna očekivanja kada je reč o zaradi, nivou znanja i činjenici da je sve više žena u IT industriji. Uprkos tome, smatraju da se posvećen rad i trud dugoročno isplate.

- Najzanimljivije pitanje sa kojim sam se susreo bilo je da li Junior koji odgleda Youtube tutorijal može odmah da traži platu od 2.000 evra. I to se nekako svuda provlači kao neka legenda. Malobrojni se pitaju šta je Junior, koje uslove treba da ispuni i koje su plate na domaćem tržištu realne. Danas je veliki problem što postoji ogromna potražnja za programerima koju ne može niko da zadovolji, čak ni svi fakulteti zajedno. Tu dolazimo do drugog problema - šta je radno sposoban programer za neku firmu? Svaka kompanija treba da definiše i napravi kalkulaciju da li joj se isplati da investira u zaposlene ili ta osoba odmah po zaposlenju treba da donosi firmi prihod. Za nekog ko to posmatra sa strane, izgleda kao da svi imaju sjajne poslove i da će beskonačno moći da raste broj ljudi u ovoj branši, što i jeste i nije istina, objašnjava Sebastian.

Luka se susreo sa predrasudama koje se vezuju za ljude sa različitih fakulteta i uverio se da se samo kroz kontinuirani rad može postići zavidni nivo znanja.

- Većina ljudi koji se zaposle u inženjerskim firmama završil su fakultet - bilo da je to ETF, FTN ili Matematički fakultet. Sa druge strane, imate te sjajne ljude, koji su meni baš inspiracija, budući da počnu od nekog manjeg projekta na nekom drugom fakultetu i tako stiču znanje. Uglavnom dođu do maltene istog nivoa kao i neko ko je završio inženjerski fakultet. Tako da nije nemoguće, ali je potrebno puno truda. Čak i kada dođete do zaposlenja i tada je potrebno učiti jer u suprotnom ova industrija će vas “pregaziti” - navodi Erdeljanović. Jovana na to dodaje da je to dug proces koji traži više ulaganja nego većina drugih poslova. Međutim, iako se uloži ogroman rad, to se i višestruko vrati.  

- Imam par kolega koji su se prekvalifikovali u našu branšu i sada su značajno bolji od mene. Zato uvek napominjem da čovek nikada ne treba da gubi nadu, već da uloži maksimum i dobiće rezultate, što je samo pitanje vremena, ističe Jovana.

Žene nisu programeri

Koliko su žene profesionalne i vešte u ovom poslu oduvek je bila tabu tema. Međutim, Bojana Ćirić ističe da uvek postoje primeri poput Jovane koji potvrđuju da pripadnice lepšeg pola mogu i te kako lepo da napreduju i ruše stereotipe.

-  Što se tiče predrasuda na koje sam ja naišla kad sam počinjala, to su uverenja da su žene programeri ili kompletno nesposobne da programiraju ili da prosto nisu programeri. To je moje lično iskustvo kada sam tražila posao. Čak je postojao i neki vic o tome. Ne slažem se sa tim, jer postoje devojke koje jako dobro rade rame uz rame sa momcima, ističe Jovana.

Idealan kurs je onaj koji simulira rad na projektu

Među brojnim kolegama iz branše postoji mišljenje da do znanja može da se dođe lako kroz pojedine kurseve. Međutim, postavlja se pitanje koji su to kursevi koji vrede i koliko treba uložiti resursa da bi se došlo do zavidnog nivoa. Koji je to momenat kada možemo reći da je programer radno sposoban i šta je on sve prošao do tada.

Novak ističe da svako treba da oformi neki plan i smer u kojem ide.

- Greška je što se obično to ljudima svede na HTML, Javascript, i CSS, a zapravo bi trebalo da se pređe objektno orijentisano programiranje, mrežno programiranje, računarske mreže i gomila drugih stvari i da se to onda primeni na neke konkretne projekte. Idealan kurs bi bio onaj koji simulira rad na projektima. Sa takvim portfoliom konkurišeš i to ima mnogo veću težinu nego samo odgledan kurs, objašnjava Sebastian.

Milosavljević dodaje da ljudi koji su završili fakultete ili su na završnoj godini apsolutno treba da imaju portfolio na Git-u.

- Ako bih ja gledala CV, pre bih dala prednost nekome ko ima Git, koji je sređen i na kome vidim da je radio, nego onome ko ima samo diplomu ETF-a ili nekog drugog fakulteta, kaže Jovana.

Luka smatra da kursevi sami po sebi nemaju tu težinu kao nešto što je prošlo “kroz prste”, a onda kad se već nešto i napravi moguće ga je postaviti i na Git.

- Mnogo ćeš više napredovati kada se okružiš ljudima koji znaju više od tebe i proširićeš sve svoje veštine u timu, a naučićeš i neke stvari koje nisu samo tehnička znanja. Da biste ušli u posao potrebni su i ljudi koji će vas podsticati i gurati, tvrdi Erdeljanović.

Ima mentora spremnih da pomognu

Pitali smo učesnike panela da li je teško pronaći mentora kada ste na početku uprkos predrasudama da niko ne želi da mentoriše “novajlije”.

- Ne bih se složila sa tim. Mentora možete naći među ljudima koji već rade i sarađuju sa juniorima. Ja imam nekoliko ljudi iz okruženja sa kojima radim. Nisam 24 sata dnevno sa njima, ali im dam neke smernice. Onda ih pustim da se sami razvijaju. Sa druge strane, postoje brojne firme koje imaju programe praksi, na kojima već postoje ljudi koji su plaćeni da vas mentorišu. Sad je pitanje samo vaših očekivanja od mentora, ali niko vam neće posvetiti više od 2-3 sata nedeljno - kaže Jovana i dodaje da ima dosta Seniora ili Mediora sa LinkedIn-a spremnih da pomognu. Pošaljite 15 poruka i bar jedna osoba će da odgovori: "javi mi se jednom nedeljno i pitaj me šta treba". Zato je bitno unapred pripremiti pitanja.

I Luka i Sebastian se slažu da mentorstvo možete lako pronaći. Prakse u firmama su uvek dobra ideja jer na taj način možete dobiti mentora unutar te kompanije, a kasnije možda i ponudu za zaposlenje.

Tamna strana medalje 

Prva pomisao koja se vezuje za IT industriju su velike plate i velike mogućnosti uz malo rada. Nažalost, retko se pominje koliko ovaj posao može da vas “istroši”.

Ćirić naglašava da ova tema treba da bude u fokusu i da se o njoj govorilo na jednom od prethodnih vebinara. Za nekoga ko posmatra čitavu industriju sa strane, uopšte nema jasnu sliku koliko tu ljudi izgaraju.

- Spolja gledano, sve izgleda čarobno, magično i zabavno. Ne vidi se ništa ružno sve dok ne uđeš u suštinu. Nisam uopšte očekivao da ću se susresti sa tom količinom stresa. Rokovi mogu da naprave dodatni pritisak kod svih u timu. Iznenadio sam se da ima toliko ljudi koje je posao potpuno istrošio. Neki su na kraju postali depresivni i odustali od svega. To je jedna ružna slika o kojoj se malo govori, naglašava Sebastian.

Milosavljević tvrdi da nije očekivala konstantno “domensko učenje”, znanje koje pokupite usput sa raznih projekata, a koje nema veze sa programiranjem.

- To znanje ostaje u glavi bespotrebno i sa svakim novim projektom iznova se uči, što vas tera da izgubite dodatne sate u sedećem položaju i vremenom dolazi do bolova u leđima i vratu, opisuje Jovana.

 Luka se na to nadovezuje:

- Nisam smatrao da se u ovoj industriji malo radi. Uvek sam verovao da koliko uložim sebe u nešto toliko će mi se i vraćati. Kada imate ljude oko sebe koji su tu kao podrška, pogotovo za Juniore u dobro oformljenom timu, onda starije kolege umeju da “apsorbuju” taj stres koji obično nije ni previše veliki. Barem je moje iskustvo takvo - zaključuje Erdeljanović.

Ako ste propustili vebinar, snimak možete pogledati ovde:

Oceni tekst

5
18 glasova
Nataša Sedlaček Nataša Sedlaček

Nataša je po struci magistar arheologije, ali je ipak ljubav prema pisanju prevladala i od hobija prešla u profesiju. Kao content writer kreira sadržaj iz različitih oblasti, kao što su: lični razvoj, zapošljavanje, nekretnine. Trudi se da pruži vrednost krajnjem kupcu/korisniku/klijentu. Zaljubljenik je u marketing i preduzetništvo. Obožava tenis, hladnu nes kafu i slatkiše.

2 komentara

Aleksa Aleksa 04.03.2022.
0
5

Ne moze svako da bude "programer"Kao sto ne moze svako da bude profesionalni fudbaler ili bilo sta drugoJednostavno mora da imas ti nesto u sebi

Miroslav stefanovic Miroslav stefanovic 06.03.2022.
0
0

To važi za sve profesije.. ne može svako da bude dobar učitelj, dobar pekar ili bilo šta drugo. Neki su uvek bolji od drugih

Iz ove kategorije

Svi članci sa Bloga

Slični poslovi

Povezane kompanije po tagovima